08.06.2009 - Beograd
Izjava predsjednika Crnogorske partije
povodom brutalnog napada na odbornika Crnogorske partije
U subotu, 06. juna, nije pretučen samo odbornik Crnogorske Partije. Tog dana poslata je jasna i brutalna poruka našem narodu u Srbiji da ne treba da računa da smo ravnopravni građani i nacionalna manjina u ovoj državi. Ovo je gnusna poruka koju mi odbacujemo i samo je učvrstila sve nas da još jače i istrajnije zastupamo interese Crnogorske nacionalne manjine u Srbiji. Očekujemo da će i zvanični organi države Srbije i pokrajine Vojvodine osuditi ovaj incident.
Ovaj incident je direktna posljedica svakodnevnih poruka u javnosti kojima se negira posebni nacionalni identitet Crnogoraca u Srbiji. Mi sve te pokušaje, kao i ovaj pokušaj zastrašivanja odbacujemo.
Nažalost, ovaj poslednji događaj je samo potvrda da danas nije lako biti Crnogorac u Srbiji. Posebno ako želite da se tako i deklarišete i ako želite da baštinite vrijednosti svoje kulture, svog naroda i ako želite da zastupate svoja politička prava.
Ovaj posljednji napad je prevršio mjeru, jer predstavlja direktnu prijetnju cjelokupnoj Crnogorskoj nacionalnoj manjini u Srbiji da ne smije i da ne treba da traži svoja politička prava. Ovo je poruka da smo građani, sve dok ne kažemo da smo etnički Crnogorci i da imamo i svoje sopstvene političke interese.
Što se tiče prijetnji upućenih meni, susretao sam se sa njima od samog početka mojih aktivnosti. Naime, zastupanje crnogorskih nacionalnih interesa je prije desetak godina bilo opasno i u samoj Crnoj Gori. Mislim da se svaki patriotski orijentisani građanin i Crne Gore našao u sličnoj situaciji u vremenu koje je prethodilo referendumu. Ja sam to prihvatio kao dio posla kojim se bavim, ustvari zato se i bavim ovim poslom - jer želim da dođu vremena kada će Crnogorci u Srbiji slobodno, bez posljedica, moći reći ko su, čiji su vjernici i kojim jezikom govore.
To je u suštini, samo borba za demokratiju i ravnopravnost.
Nenad Stevović,
Predsjednik CP
21. 05. 2009. (''Pobjeda'')
PREDSJEDNIK CRNE GORE FILIP VUJANOVIĆ U LOVĆENCU ZAVRŠIO POSJETU SRBIJI
Crnogorci u Srbiji sačuvali identitet
Crna Gora će u dogovoru sa Srbijom pomoći Crnogorcima u Lovćencu, a Crnogorci u Srbiji treba da poštuju njen pravni poredak
Lovćenac, 20. maja – Raduje me da ste sačuvali identitet Crnogoraca ovde u Lovćencu, Vojvodini i Srbiji, Crna Gora je obavezna da pomogne da se taj identitet maksimalno afirmiše, poručio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović okupljenim građanima Lovćenca koji su mu priredili doček.
Pred nekoliko stotina građana predsjednik je istakao da okupljenima želi uspjeh, a uz zahvalnost za “srdačan doček i toplinu koju je osjetio”, naglasio: “Treba da poštujete državu Srbiju i njen pravni sistem i da uložite sve u njen razvoj zbog njenog i vašeg razvoja i zbog naših dobrih odnosa”. Predsjednik je naglasio i da mu je posebno zadovoljstvo što je baš danas sa Crnogorcima u Lovćencu, Vojvodini i Srbiji, “radujemo me da smo zajedno u danu u susret nezavsnoj Crnoj Gori i njenom velikom prazniku”.
Ocjenjujući da je danas veliki dan za sve Crnogorce u Srbiji jer su ugostili predsjednika nezavisne Crne Gore i uz zahvalnost predsjedniku što je došao, lider Crnogorske partije Nenad Stevović upoznao je predsjednika sa situacijom u kojoj se nalazi crnogorski narod u Srbiji, koji su najveći izazovi za crnogorsku zajednicu i njihovo viđenje rješenja problema.
Stevović je istakao da su Crnogorci pozvali predsjednika Vujanovića da inicira približavanje dvije države. “Crnogorci u Srbiji će biti ona snaga koja želi da da krucijalni doprinos u izgradnji mostova prijateljstva između Srbije i Crne Gore. Crna Gora i Srbija treba da promijene svoj birokratski senzibilitet prema novonastaloj situaciji i da dva predsjednika (Crne Gore i Srbije) iniciraju komisiju za zajedničko djelovanje u rješavanju otvorenih pitanja građana dvije države posebno onih nastalih nakon 2006. godine”, naglasio je Stevović. On je rekao i da je predsjednika Vujanovića zamolio “da pitanje nacionalnih prava Crnogoraca u Srbiji stavi na listu prioriteta, jer to nije kamen razdora već most spajanja”, kao i da Crna Gora treba da se založi za investicije u Lovćencu kako bi svima bilo bolje.
- Vojvodina je područje u koje je svako odnekud došao - neko iz Bosne, Crne Gore, Slovačke, Mađarske i zbog toga je jedan od naših prioriteta da omogućimo i sačuvamo sve one koji njeguju tradiciju i kulturu svog zavičaja, kazao je predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić.
On je ocijenio da je suštinski interes svih da djeca koja se rađaju u Vojvodini i Srbiji tu i ostanu, a ne da odlaze u Njemačku, SAD… “Zato smo sa predsjednikom Vujanovićem dogovorili da se počne neki ekonomski program, da ljudi ljepše i bolje žive što je suštinski interes i Srbije i Crne Gore - da ljudi koji ovde žive ovdje i ostanu, da bolje žive u DžDžI vijeku”, zaključio je Pajtić.
Govoreći o tome kako Vojvodina ima svoje nacionalno bogatstvo, predsjednik Vujanović je naglasio da će preporučiti Vladi Crne Gore, u saradnji sa crnogorskom ambasadom u Beogradu, da Crna Gora pronađe šta i kako može da pomogne građanima Lovćenca da bi živeli bolje i da bi ljudi ostali u Lovćencu.
Posjetom Lovćencu predsjednik Crne Gore okončao je prvu zvaničnu posjetu Srbiji. Tokom trodnevne posjete predsjednik Vujanović je razgovarao sa najvišim zvaničnicima Srbije.
Nema tuđinaca
- Crnogorci u Srbiji nisu tuđinci, Srbija za njih nije tuđinska, Srbi u Crnoj Gori nijesu tuđinci i Crna Gora za njih nije tuđinska. Sačuvajmo naš crnogorski identitet, na njega treba da budemo ponosni i on će biti vječan, rekao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.
Lojalni građani
- Crnogorci jesu lojalni građani države Srbije, ali nećemo zbog toga da se odričemo svog nacionalnog identiteta. Ustav Srbije jasno kaže da je Srbija država srpskog naroda i mi to poštujemo, sva prava želimo da ostvarimo kao nacionalna zajednica, rekao je Nenad Stevović, predsjednik Crnogorske partije.
Doček
Crnogorske zastave, narodne pjesme, djeca sa crnogorskim zastavicama u rukama, omladina i djeca u narodnim nošnjama je atmosfera u kojoj je dočekan predsjednik Crne Gore u Lovćencu, gdje je najbrojnija crnogorska zajednica u Srbiji. Svi oni kažu da je današnji dan za njih veliki praznik, i da žele još puno puta da dočekaju i ugoste predsejdnika Crne Gore.
V. Cvejić
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Ponedjeljak, 04. maj 2009. godine
IZVJESTILAC UN ZA LjUDSKA PRAVA RAZGOVARALA U BEOGRADU SA PREDSJEDNIKOM CRNOGORSKE PARTIJE
Posebna pažnja Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi
Beograd, 3. maja – Položaj nacionalne zajednice Crnogoraca u Srbiji i djelovanje Crnogorske partije bile su teme razgovora specijalne izvJestiteljke Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, Asme Jahangir, i predsJednika Crnogorske partije Nenada Stevovića. Na sastanaku, koji je održan u prostorijama UNDP-ja u Beogradu, a na zahtjev specijalne izvjestiteljke, razgovaralo se i o Crnogorskoj partiji kao zastupniku političkih i drugih interesa Crnogoraca u Srbiji, o odnosima državnih institucija Srbije prema zajednici Crnogoraca, o borbi protiv asimilacije i načinu očuvanja nacionalnog identiteta.
-Specijalnu izvjestiteljku UN je posebno interesovala hronologija dešavanju u vezi registracije Crnogorske pravoslavne crkve u Srbiji, saopštila je Crnogorska partija.
V. C.
05. 04. 2009 (Radio Slobodna Evropa)
Beograd generator loših odnosa sa Crnom Gorom
Što od nove vlasti Crne Gore očekuju iseljenici u Srbiji? Kakav je danas njihov položaj u susjednoj zemlji? Koga bi voljeli vidjeti na mjestu ambasadora Crne Gore u Beogradu? Da li političko organizovanje može pomoći očuvanju identiteta i interesa crnogorske etničke zajednice u dijaspori? Odgovore tražimo u razgovoru sa Nenadom Stevovićem iz Udruženja Krstaš, i jednog od osnivača Crnogorske partije u Srbiji.
RSE: Kako ocjenjujete rezultate izbora iz perspektive zajednice Crnogoraca u Srbiji i koliko su Crnogorci u dijaspori zainteresirani za izbore u državi matici?
Stevović: Izborni proces u Crnoj Gori je definitivno evoluirao. Doživjeli smo da nam i međunarodna zajednica uputi riječi pohvale za način na koji su izbori organizovani. To je dobro. I nama koji se organizujemo i politički djelujemo van Crne Gore veoma je važno da je takva slika iz Crne Gore otišla u svijet.
Druga važna stvar za nas je politička stabilnost naše matice i mislim da su ovi izbori potvrdili da je Crna Gora politički stabilna država. Politička stabilnost matice je osnova i dobar temelj za definisanje i realizaciju strategije jedne države prema svojoj dijaspori. Nadam se da će tako biti i u našem slučaju i da će Crna Gora to prepoznati, te iskoristiti ogromne potencijale i resurse svoje dijaspore, bilo da su to intelektualne, ekonomske, lobističke ili bilo koje druge.
RSE: Očekujete li promjenu u odnosu države matice prema iseljenicima u Srbiji? Čini mi se da su državni čelnici u odnosima sa zvaničnim Beogradom, onda kada su oni postojali, na neki način ignorisali zajednicu Crnogoraca i njihove interese. Sjećam se da bivša ambasadorka Vojvodić nije prihvatila poziv da posjeti Crnogorce u Lovćencu. Da li ste zadovoljni odnosom vlasti nezavisne države Crne Gore prema zajednici Crnogoraca u Srbiji?
Stevović: Nismo prezadovoljni i tražili smo da se to promijeni. Bilo je kako je bilo. Sada je jedna potpuno nova situacija, sada nema ambasadora. Lično mislim da je generator krize loših odnosa između Crne Gore i Srbije stacioniran u Beogradu i to u Vladi Srbije, u njenom Ministarstvu inostranih poslova i to baš u kabinetu ministra Vuka Jeremića. Ubjeđen sam da zvanični Beograd mora da napravi politički salto-mortale u svom odnosu prema Podgorici, a dobar početak jedne takve gimnastike bio bi poziv državnom vrhu Crne Gore da posjeti Beograd. Vjerujem da u Podgorici postoji dobra volja za pronalaženje rješenja izlaska iz krize, ali da bi se odigrao tango potrebno je dvoje. Crnogorska zajednica u Srbiji je živo zainteresovana da se poprave odnosi između zvaničnog Beograda i Podgorice. Mislim da će se onda popraviti odnosi između Podgorice i Crnogoraca u Srbiji i da će doći na svoje mjesto.
RSE: Koliko položaj Crnogoraca u Srbiji otežava činjenica da Crna Gora nema ambasadora u Beogradu, na onom svakodnevnom nivou?
Stevović: Jasno da otežava i mislim da bi Crna Gora trebala dobro da razmisli kada bude slala novog ambasadora. Ne bih sada govorio o imenima, ali bih iznio mišljenje kakav profil diplomate bi bio dobro rješenje.
Ta osoba bi trebala da bude zvaničnik iz Crne Gore koja personifikuje Crnu Goru i njenu vječitu borbu za nezavisnost, ali isto tako ta osoba treba da poznaje zemlju, da to bude neko ko je za vrijeme stare Jugoslavije živio u Srbiji i imao uspješnu profesionalnu karijeru, a samim tim ima dobre prijatelje i kvalitetne kontakte. Mislim da bi neko ko poznaje, ko sarađuje i poštuje etničku crnogorsku zajednicu u Srbiji bio dobar, a ne neko ko samo poznaje i sarađuje sa krugom u Beogradu, u Maderi ili Moskvi. Nama treba neko ko ne počinje sa nule, već osoba koja je sa Crnogorcima u Srbiji sarađivala prije, za vrijeme i nakon referenduma. Najbolje bi bilo da to bude osoba koja je posjećivala i kulturne i duhovne, ali i političke manifestacije crnogorske zajednice u Srbiji. Ubjeđen sam da takvih zvaničnika ima, da postoje ljudi koji se ne stide da posjećuju opštine u Srbiji gdje žive Crnogorci ili koji su već uspostavili bratske odnose sa opštinama iz Vojvodine i Srbije sa opštinama u Crnoj Gori. Nama je definitivno potreban diplomata koji će dati konkretan doprinos očuvanju nacionalnog identiteta Crnogoraca u Srbiji, ali i izgraditi nove, te popravljati srušene mostove prijateljstva između Srbije i Crne Gore.
RSE: Crna Gora i Srbija nisu do sada uspjele da postignu sporazum o dvojnom državljanstvu, ali je najavljeno da će pregovori biti nastavljeni nakon izbora, krajem marta, u Crnoj Gori. Kakav je vaš stav po pitanju restriktivnog zakona o crnogorskom državljanstvu?
Stevović: Restriktivan zakon Crne Gore o državljanstvu ili liberalan srbijanski su dva potpuno legitimna zakona. Srbija ima oko devet miliona stanovnika, a Crna Gora oko 600.000 stanovnika. Sve male države imaju restriktivan zakon i kod svih malih država je ekskluzivitet imati državljanstvo te države. Ubjeđen sam da kada se sjedne za sto na bilateralnim pregovorima, da će se naći kompromis i da će se naći rješenje za one kategorije ljudi koji to zaslužuju.
RSE: Kako bi ste opisali današnji položaj Crnogoraca u Srbiji? Da li je on, nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, bolji ili lošiji?
Stevović: Mislim da je puno bolji jer sada znamo na čemu smo i na nama je da ostvarimo sva ona prava, ali i sve one obaveze koje imaju druge nacionalne zajednice danas u Srbiji. Ta prava su dosta velika, ali država, kao svaka država, sama ih neće dati ako ih mi ne tražimo. Danas u našoj zajednici u Srbiji postoje dvije političke filozofije na koji način i kako treba da se organizuje naša zajednica.
Jedna škola je da se glava drži što niže u Srbiji, a da se taj pristup u samoj Crnoj Gori predstavi kao "mudro čekanje ili poznavanje prilika u Srbiji". Pristaše ovog pristupa skrivanja svega crnogorskog pod srpski tepih zastupaju tezu da ako se šire kulturni, istorijski, politički, jezički i vjerski interesi Crnogoraca u Srbiji, da je to kvarenje odnosa sa Srbijom. Napominjem da je Srbija multikulturalna, multikonfesijalna i multinacionalna zajednica i da preko 30 naroda živi u njoj. Mislim da je politika aktivnog čekanja u prevodu politika propasti i asimilacije našeg naroda u Srbiji.
Tu postoji, na svu sreću, i druga grupa koju predvodi Crnogorska parija i koju predvodi Udruženje Crnogoraca Srbije - Krstaš.
RSE: Gdje vidite značaj tog političkog angažmana, obzirom da je u Srbiji svega jedan posto Crnogoraca?
Stevović: Jeste, ali mislim da bi se sačuvao identitet jednog naroda potrebne su tri pozicije djelovanja. Jedna od tih pozicija je artikulacija političkih interesa Crnogoraca u Srbiji. Danas, po popisu iz 2002. godine, ima 69.000 Crnogoraca u Srbiji. Crnogorci žive u 165 opština u Srbiji. Jedino u opštini Crna Trava nema deklarisanih Crnogoraca. To je jedna interesantna disperzija. U vojvodini živi 35.000 Crnogoraca, a to je 1,75 posto.
Mislim da je Crnogorska partija potrebna, a na sve kritike da nije trebalo osnovati Crnogorsku partiju u 2008. godini, odgovaram da mi je žao što to nismo uradili prije 10 godina. Danas ne bismo bili u ovoj inferiornoj poziciji u Srbiji.
RSE: Udruženje Crnogoraca Krstaš je prije par godina zakupilo zemljište za gradnju hrama Crnogorske pravoslavne crkve u Lovćencu. Vlast u Beogradu to nije dozvolila. Da li se odustalo od izgradnje hrama?
Stevović: Nije. Prije nekoliko dana sam imao sastanak sa organizacionom odborom za izgradnje crkve u Lovćencu i mogu vam reći da Crnogorci u Srbiji i Vojvodini, a posebno u Lovćencu, ne odustaju od svog projekta izgradnje hrama Crnogorske pravoslavne crkve. Kojom će se to sve brzinom odvijati, zavisi od dosta faktora, ali i od situacije u samoj Crnoj Gori. Oči etničkih Crnogoraca iz cijele naše dijaspore i cijeloga svijeta, pa i Srbije, uprte su ka Crnoj Gori i sa nestrpljenjem se očekuje da država konačno riječi status Crnogorske pravoslavne crkve. Napominjem da su Crnogorci u Australiji, SAD-u i Kanadi na putu da to riješe, kao i Crnogorci u Srbiji i Hrvatskoj. Ali zar ne treba da se to pitanje prvo riješi u našoj matici, zar to nije normalan redoslijed koraka? Mislim da je došlo vrijeme da se to, jedno od najvažnijih crnogorskih pitanja, konačno riješi za dobrobit crnogorskog naroda i crnogorske države.
Jasna Vukićević
22. 03. 2009.
Stevović: Beogradu odgovoran za neuspjele pregovore o dvojnom državljanstvu
Glavni razlog što su propali pregovori o dvojnom državljanstvu između Srbije i Crne Gore je u odnosu Beograda prema Podgorici, ocijenio je predsjednik Crnogorske partije u Srbiji Nenad Stevović. On smatra da taj problem neće biti riješen sve dok zvanični Beograd ne prizna Crnu Goru i faktički, a ne samo retorički kao nezavisnu državu. Stevović je novosadskom "Građanskom listu" rekao da problem neće biti riješen i dok zvanični Beograd ne prizna Crnogorce kao nezavisan narod sa identitetom, navodi Mina. "Izjave koje daju ministri zaduženi za pregovore između Beograda i Podgorice, pa i izjava ministra unutrašnjih poslova samo su političke, s obzirom na to da i jedna i druga strana zna, da do rješenje pitanja dvojnog državljanstva neće doći sve dok se totalno ne promijeni nešto u odnosima između zvaničnog Beograda i Podgorice", ocijenio je Stevović Prema njegovim riječima, Srbija ima liberalni zakon o državljanstvu, dok je on u Crnoj Gori restriktivan.