21.12.2008. (''Pobjeda'')
NENAD STEVOVIĆ, PREDSJEDNIK CRNOGORSKE PARTIJE U SRBIJI, O INTERESIMA CRNOGORACA I PLANOVIMA ZA NAREDNU GODINU
Crna Gora je oduvijek igrala na kvalitet
-Godina na izmaku je istorijska za crnogorsku etničku zajednicu u Srbiji. Istorijska je po tome koliko je mnogo urađeno, a i po tome koliko je nerazumijevanja ispoljeno, prije svega od manje grupe pripadnika naše sopstvene zajednice, prema procesu legitimnog konstitutisanja institucija Crnogorskog naroda u Srbiji. Ovo je u potpunom kontrastu sa oduševljenjem za crnogorsku ideju, koju smo sreli u Prokuplju, Nišu, Vrbasu i mnogim drugim djelovima unutrašnjosti, ocjenjuje Nenad Stevović, predsjednik Crnogorske partije, objašnjavajući da u Srbiji trenutno postoje dvije političke filozofije kada je u pitanju naš narod.
-Jedna škola je da se glava drži što niže u Srbiji, a da se taj pristup u Crnoj Gori predstavi kao "mudro čekanje" i "poznavanje prilika u Srbiji". Pristaše ovog pristupa skrivanja svega crnogorskog pod srpski tepih ustvari zastupaju tezu da, ako se štite kulturni, istorijski, politički, jezički i vjerski interesi Crnogoraca u Srbiji, to je - "kvarenje odnosa sa Srbijom". Njihova teorija je da treba početi proces konstituisanja ili rađanja Crnogorske nacije u Srbiji, tek kada dođe mig iz beogradske administracije, ili možda iz drugih centara. Ti naši sunarodnici istovremeno su puni kritike za one koji se trude da što prije izdignu Crnogorski narod na isti politički nivo sa ostalim narodima u Srbiji. Politika aktivnog čekanja je u prevodu politika propasti i asimilacije našeg naroda u Srbiji.
-Druga grupa, predvođena Crnogorskom partijom i Udruženjem Crnogoraca Srbije "Krstaš", nema prečeg zadatka od zastupanja interesa našeg naroda u Srbiji. Crnogorska partija artikuliše i štiti političke interese Crnogoraca u Srbiji, dok je rad "Krstaša" usredsređen na kulturni i duhovni aspekt očuvanja crnogorskog identiteta. U 2009. godini očekujem da obezbijedimo i treću poziciju za djelovanje, a to je Nacionalni savjet. Koordiniranim djelovanjem, iz tri pravca na različitim nivoima, imaćemo velike šanse da ostvarimo naše ciljeve, kaže Stevović, naglašavajući da, "kao građani Srbije, želimo da je sve legitimno".
-Nemamo mi šta da se pravdamo. Ako su Crnogorci dobri kada treba platiti porez, za mene su dobri i kada žele svoja prava, podvlači on. Mi i ne smatramo da žurimo sa inicijativama. Mi strahovito kasnimo. Mi ne smatramo da je prerano za Crnogorski jezik u Srbiji, za Crnogorsku pravoslavnu crkvu, za Crnogorsku partiju, za Crnogorski narod u Srbiji. Skoro da je kasno za sve, ocjenjuje naš sagovornik i podvlači:
-Ali, dokle god nas ima, nije kasno. Mi smo tu, mi živimo u Srbiji. Ako postoji neki problem naše nacionalne zajednice, to je upravo što se sve radi ovako, sa pola entuzijazma, sa strahom da li će nas uzeti za ozbiljno, zato što nas je malo. Stalno se čeka da neko drugi nešto uradi, a ne shvatamo da je iza nas jedna veličina kao što je Crna Gora. Crna Gora je oduvijek u istoriji igrala na kvalitet, a ne na kvantitet.
-Čudne su, u najmanju ruku, neke kritike koje sam čuo, da nijesmo trebali da izađemo na republičke izbore. Meni je samo žao što nijesmo uspjeli i na mnogo više lokalnih izbora da izađemo, jer smo bili spriječeni visokim cenzusom na republičkim, gdje smo usredsredili sve svoje snage. Dokle god postoji Crnogorska partija, ona će izlaziti na izbore, čak iako su svedeni na referendumsku situaciju - za i protiv EU, kao što je bilo ove godine. Jer, mi nijesmo posmatrači sa tribina, nijesmo rezervni igrači sa klupe, poručuje Stevović i dodaje:
-Nije sramota biti pri dnu tabele na prvom prvenstvu ne kojem učestvujete, ako vam je tim upravo ušao u prvu ligu. U svakom sportu uspjeh varira, početak je težak, ali za Crnogorce u Srbiji je važno da igramo u prvoj ligi i ja neću nikada imati razumijevanja za one koje se plaše da igraju u svom timu i pod svojim imenom i prezimenom, samo zato što naš tim nema najveći budžet i najskuplje igrače ili trenera. Pa, cijela istorija Crne Gore je sazdana na snazi pojedinaca i na kvalitetu malobrojnih.
Aktuelno je pitanje, u posljednje vrijeme, ko će biti novi ambasador Crne Gore u Srbiji. Ja ne bih govorio o imenima, jer to nije u našem domenu. Nama trebaju mostovi, da se grade, i treba nam neko ko ne počinje sa nule, već osoba koja je sa Crnogorcima u Srbiji sarađivala prije, za vrijeme i nakon referenduma. To nijesu veliki zahtjevi. Nama je potreban diplomata koji će dati konkretan doprinos očuvanju nacionalnog identiteta Crnogoraca u Srbiji, ali i graditi nove i popravljati srušene mostove prijateljstva između Srbije i Crne Gore.
Olakšanje unucima
Za Crnogorsku partiju nema dileme. U 2009. godinu sa još većim elanom i još većom brzinom. Na kritike da nije trebalo osnovati Crnogorsku partiju u Srbiji 2008. godine, Nenad Stevović odgovara:
-Žao mi je što to nijesmo uradili još prije 10 godina. Danas ne bismo bili u ovoj inferiornoj poziciji u Srbiji. Da li je vrijeme da se registruje CPC i gradi hram u Vojvodini? Naravno! Da smo ga napravili prije 100 godina, ne bismo imali ove probleme danas. Ako ga danas napravimo, olakšaćemo našim unucima. Konačno, imamo i pravo na to. Ako ništa, plaćamo porez. Šta je potrebno više od toga, kao znak naše jednakosti, kaže Stevović.
Igrači
-Crnogoraca ima u svim opštinama u Srbiji, osim u jednoj - Crna Trava. A najglasniji – na riječima - su oni u par beogradskih centralnih opština, iako je odziv na mnoge inicijative naše zajednice upravo bio najslabiji u Beogradu. Na žalost, problem je što u glavnom gradu često igrači igraju za dvije reprezentacije istovremeno, i čas obuku ovaj dres, čas onaj – zavisno sa kim i gdje pričaju. Kada dođu u Crnu Goru, tu je neizbježan crveni dres sa žutim grbom, ali on se brzo skida čim se pređe granica kod Brodareva i kada se nađu u Beogradu, ističe Stevović.
Zlatna mjera
-Mi iz Crnogorske partije nijesmo "vikend Crnogorci" i zato smo mnogima sumnjivi. Svi se pitaju, ko bi se i zašto neprekidno zalagao za crnogorske interese u Srbiji, zar nije bolje naći neku zlatnu mjeru između dvije opcije. Ali, za nas postoji samo jedna opcija. To je interes Crnogorskog naroda u Srbiji i sva njegova prava. Ništa manje od toga. To je zlatna mjera. To nije netolerancija, to je upravo poštovanje Srbije kao multinacionalne, multikonfesionalne i multietničke države. Mi verujemo u takvu Srbiju i zato se prepoznajemo ovdje. Samo oni koji nemaju povjerenje u Srbiju bi mogli da se plaše za svoja prava. Mi se ne plašimo, mi se potpuno otvoreno borimo za sva naša prava, jer želimo da živimo u modernoj državi Srbiji.
Najlakše je nositi kupljeni dres
-Mi u tuđim timovima igrati nećemo, samo igramo za crnogorski, gdje god se našli. Nijesmo kao mnogi solo igrači porijeklom iz Crne Gore, često upravo bazirani u Beogradu, koji imaju angažmane u nekim drugim timovima ili sponzorima u Srbiji, a kada su u posjeti Crnoj Gori žele da se pokažu da kao igraju za crnogorski tim. Za crnogorski tim se igra na političkom terenu Srbije, u crnogorskom dresu, pod reflektorima, na travnjaku, gde vas često 99 odsto publike vrijeđa i kudi. S druge strane, najlakše je sjedeti u publici, nositi kupljeni dres i vrijeđati jedine igrače koji su se usudili da izađu na teren. Crna Gora ne treba da se za tim amaterima uopšte i povodi, kaže Stevović.
Violeta Cvejić
02.12.2008. (''Pobjeda'')
Povodom najavljenog mogućeg Sporazuma o dvojnom državljanstvu reagovala Crnogorska partija
I “Krstaš” da učestvuje u pregovorima
LOVĆENAC – Crnogorska partija pozdravila je juče spremnost dva ministra unutrašnjih poslova da naprave najznačajniji korak u rješavanju pitanja dvojnog državljanstva između Srbije i Crne Gore. Međutim, pozivali su ih da ne stanu na ovome i da se tokom razmatranja efikasnosti Sporazuma, najkasnije nakon 12 mjeseci, razmotri i životna situacija dijela crnogorske emigracije koja je ostala van okvira sporazuma zbog njenog striktnog poštovanja crnogorskog Zakona o državljanstvu. Takođe, zatraženo je da se u pregovore oko Sporazuma o dvojnom državljanstvu uključi i Udruženje Crnogoraca Srbije ''Krstaš''.
- Crnogorska emigracija koja je poštovala zakone Crne Gore ne smije biti kažnjena zbog odanosti zakonima svoje matične države – kazao jem predsjednik te stranke Nenad Stevović u saopštenju dostavljenom Republici.
Crnogorska partija, kao organizacija koja artikuliše interese etničkih Crnogoraca u Srbiji, pozvala je institucije Srbije i institucije Crne Gore da uključe predstavnike Udruženja Crnogoraca Srbije ''Krstaš'' u komisiju koja će dalje razmatrati implementaciju sporazuma o dvojnom državljanstvu.
D.Š.
22.11.2008. (''Pobjeda'')
PREDSTAVNICI CRNOGORSKE PARTIJE KOD PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE VOJVODINE
Podržano osnivanje Nacionalnog savjeta Crnogoraca
Novi Sad, 21. novembra - Crnogorci u Vojvodini i Srbiji treba što hitnije da formiraju Nacionalni savjet, zaključeno je na sastanku predstavnika Crnogorske partije i predsjednika Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine Šandora Egerešija.
Zakon o nacionalnim savjetima treba da bude donijet do kraja ove godine, i Egereši će podržati formiranje Nacionalnog savjeta Crnogoraca, saopštila je Crnogorska partija.
Na ovom sastanku, koji je održan 20. novembra, zvaničnici CP obavestili su Egerešija da etnički Crnogorci i crnogorski narod u Vojvodini žele da imaju svoje predstavnike u novoj Skupštini Vojvodine da bi na autentičan način reprezentovali interese crnogorskog naroda koji predstavlja 1,75 odsto populacije u Vojvodini.
«Poslije Mađara, Slovaka, i Hrvata – Crnogorci su najveća manjina u Vojvodini, koja ima svoju matičnu državu u inostranstvu. Realno je očekivati da će procenat etničkih Crnogoraca još značajno porasti na sljedećem popisu kada se očekuje značajno smanjenje broja od 49,881 deklarisanih Jugoslovena. Mnogi etnički Crnogorci u Vojvodini su u svom identitetu podjednako vidjeli Jugoslovenski identitet. Ovo je spomenuto da bi se naglasilo da su Crnogorci u Vojvodini nacija koja će uvijek biti prisutna u istoj ili većoj mjeri», navodi CP.
Ova stranka očekuje i zvaničan odgovor od Skupštine Vojvodine o tome na koje mjesto u organima Vojvodine se mogu angažovati predstavnici crnogorskog naroda da bi se izbegla situacija diskriminacije.
Predsjednik Egereši je naglasio da će se pronaći odgovarajuća forma preko koje će predstavnici crnogorske zajednice biti uključeni u ravnopravnu zastupljenost i istakao da svaka nacionalna zajednica treba da ima svoje mjesto u Skupštini Vojvodine.
CP na ovom sastanku su predstavljali predsjednik Nenad Stevovića, potpredsjednik Miloš Paović i portparol Milena Vukotić.
V. Cvejić
08.11.2008.
Intervju Nenada Stevovića, predsjednika Crnogorske partije, dat novinaru NIN–a, Draganu Bujoševiću
Da li mislite da je Srbija postupila primereno odričući gostoprimstvo Ambasadoru Crne Gore?
Nije postupila primjereno jer je Crna Gora oduvijek podržavala sve pokušaje da se rješenje za Kosovski problem nađe u direktnim pregovorima između Beograda i Prištine. Sve runde pregovora su imale podršku zvanične Podgorice. Nažalost, svi pregovori su propali i zvanični Beograd nije uspio da nađe rješenje.
Sada se okrivljava Crna Gora za sve. To je iluzija koja ima za cilj da se mi svi u Srbiji bolje osjećamo, jer smo našli „krivca". Ispada da Crna Gora nije rekla da je car go, mi bismo svi glumili da on nosi najljepše odijelo.
Ovim putem nikada nećemo sagledati ustvari šta se desilo i gdje su načinjenje greške u cijelom ovom procesu – tu posebno mislim na pogubnu politiku prethodnog premijera Vojislava Koštunice i njegovog prethodnika Slobodana Miloševića.
Mi, kao Crnogorska partija koja djeluje u Srbiji, smo odmah osudili ovaj potez Vlade Srbije kao previše strog i loš. Ako je stvarno spoljna politika Ministra Jeremića tako pravedna i pravična, zašto ne protjera Ambasadore svih zemalja koje su priznale Kosovo. Nije valjda da se pitanje suvereniteta ne odnosi na zemlje koje su uspostavile diplomatske odnose sa Prištinom odmah i koje su pomogle i finansirale proces kojim je Kosovo proglasilo nezavisnost prije 8 mjeseci?
Ministar Jeremić samo smije da prekine odnose sa manjim državama od Srbije, i to sada pokušava maskirati nekom lažnom ljutnjom i jeftinim emocijama prema Podgorici. Jasno je šta je posrijedi.
Kako vidite budućnost odnosa Srbije i Crne Gore i Crnogoraca i Srba?
Očekujem da će biti odlični. Crna Gora i Srbija su dvije stare Evropske države koje su živjele vjekovima razdvojeno i koje su imale najgore odnose u svojoj istoriji upravo kada su živjele u dvočlanoj federaciji. Nedavno je Ministar Jeremić na TV B92 rekao da smo vjekovima živjeli zajedno. A to lijepo zvuči, no malo ko je spreman da pogleda u istoriju i da vidi da su Crna Gora i Srbija živjele samo poslednjih 88 godina zajedno. Od toga, svega 14 godina u dvočlanoj državi.
Riječ je o dvije vrlo bliske države ali ipak sa sopstvenim interesima i sopstvenim putevima u Evropskoj istoriji, putevima koji se prepliću. Većina interesa se ipak poklapa i to je garancija dobrih odnosa Srbije i Crne Gore.
Nezavisnost Crne Gore i Srbije je bila osnovni preduslov da počnu da se odnosi postavaljaju na zdrave osnove. Krize naravno nastupaju, kao što je i ova kriza koja je uzrokovana čuđenjem Beograda da Crna Gora ima svoju samostalnu spoljnu politiku. Ali, što je tu je.
Da li je po vama kosovska epopeja utkana u nacionalno biće Crnogoraca?
Jedan mit u Crnogorskom biću postoji. Jedna ideja koja je zajednička za sve generacije Crnogoraca.
Želja za slobodom i za nezavisnošću je ono što je obeležilo Crnogorsku istoriju. Bilo za nezavisnošću Crne Gore, borba za sopstvenu državu, ili ravnopravnosti Republike Crne Gore u šestočlanoj SFRJ. Svejedno.
Postoje mnoge druge ideje koje su karakterisale pojedine periode Crnogorske istorije, ali etnički Crnogorci su po žrtvama podnijetim za slobodu najprepoznatljiviji. Nijedna epopeja nije utkana u nacionalno biće Crnogoraca tako duboko, kao epopeja slobodne i nezavisne Crne Gore.
U Crnoj Gori je oko 15 odsto Muslimana. Koliko se njihova prava razulikuju od prava Muslimana u Srbiji?
Kao predstavniku etničkih Crnogoraca u Srbiji, nije mi mjesto govoriti o tome kako se osjećaju Muslimani-Bošnjaci u Srbiji i da poredim to sa situacijom u Crnoj Gori. Mogu samo iznijeti neke lične utiske.
Mislim da kultura suživota između pravoslavne i muslimanske populacije u Crnoj Gori vodi korijen još iz doba Kralja Nikole kada je Crna Gora značajno uvećala svoju teritoriju i uključila veliki dio nepravoslavnog stanovništva u svoju državu.
Crna Gora od tadašnjih balkanskih država je imala najtolerantniji odnos prema svojim stanovnicima muslimanske vjeroispovesti na novoosvojenim teritorijama. To je bila jedna od najtolerantijih država Balkana toga vremena za muslimansko stanovništvo.
Ovo je naslijeđe koje je moderna Crna Gora pametno njegovala i – uprkos mnogim problemima – uspjela da Crnu Goru učini državom u kojoj se mnoge nacije osjećaju kao kod kuće. Muslimani-Bošnjaci su ravnopravni građani Crne Gore koji su vrlo mnogo pomogli da njihova država Crna Gora ponovo postane nezavisna.
Ne bih bio korektan da ne spomenem i negativnu stranu odnosa savremene Crne Gore prema Muslimanima-Bošnjacima, pogotovo deportacije civila početkom devedesetih koji su nakon toga strijeljani ili nestali u rukama vojske Bosanskih Srba. Odgovornost je tu jasna i danas se ovi zločini ispituju od strane zvaničnih organa Crne Gore.
U Crnoj Gori živi oko 30 odsto Srba. Ima li pravo vlada Srbije da brine o njihovim pravima?
Naravno da ima pravo. Ne samo to, Crna Gora kao članica Savjeta Evrope, OEBSa, zemlja članica Ujedinjenih Nacija i potencijalni član Evropske Unije, prihvata da i sve ove multilateralne organizacije brinu i nadziru stanje ljudskih i manjinskih prava u Crnoj Gori.
Konačno, dok Crnogorci u Srbiji su tek nedavno osnovali svoju prvu i jedinu političku partiju. Srbi u Crnoj Gori su odavno organizovani u 4-5 političkih partija, jedan su od najvažnijih učesnika političkog života Crne Gore, vodili su aktivne kampanje na nedavnom referendum o nezavisnosti.
Vlada Srbije je tim povodom imala i vrlo aktivan stav i tokom samog referenduma, štiteći proklamovane interese Srba u Crnoj Gori.
Mislim da bi pravo pitanje bilo da li Vlada Crne Gore ima pravo da brine o pravima etničkih Crnogoraca u Srbiji. Nas je 1%, mnogo smo manja grupa, slabije organizovani i naša matica je mnogo manja država sa manjom ekonomskom moći i političkim uticajem.
Možete li da nabrojite koja prava u Crnoj Gori uživaju Srbi, državljani Crne Gore?
Opet, kao predstavniku etničkih Crnogoraca u Srbiji, nije mi mjesto detaljno govoriti o tome koja prava uživaju Srbi, državljani Crne Gore. Mogu samo iznijeti neke lične utiske odavde iz Srbije.
Srbi u Crnoj Gori, koji čine svega oko 32% stanovništva u Crnoj Gori, su do novog Ustava iz 2007 godine imali pravo da zvanični jezik Crne Gore bude srpski jezik. Interesantno je primjetiti da donedavno ni Srbi u Srbiji nijesu imali to pravo jer je u Srbiji zvaničan jezik bio srpsko-hrvatski (do Koštuničinog Ustava). Sada, Srbi u Crnoj Gori, imaju pravo na službenu upotrebu svog jezika kao i ostale nacionalne zajednice.
Interesanto se zapitati i o pravima drugih u Crnoj Gori. Naime, Hrvati, Crnogorci, Muslimani, Bošnjaci, Albanci u Crnoj Gori - svi su govorili jezikom samo jednog naroda koji je predstavljao 32% populacije. To je po meni bila dosta velika privilegija, koja se morala izmijeniti u novom Ustavu, da bi se obezbijedila ravnopravnost ostalih 68% građana.
Dominantna vjerska organizacija u Crnoj Gori je danas SPC i ona raspolaže velikom pravoslavnom crkvenom imovinom u Crnoj Gori, iako je pitanje sticanja te imovine danas sporno i mnogi – uključujući mene – smatraju da je ta imovina naslijeđe crnogorskog naroda i Crnogorske Pravoslavne Crkve. Ali, SPC je ipak trenutni titular te imovine, dominantna je vjerska organizacija po brojnosti i ta sloboda vjeroispovesti je značajno pravo za Srbe u Crnoj Gori – pogotovo u poređenju sa situacijom Crnogoraca u Srbiji. Naime, Vlada Srbije je zabranila reegistraciju a time i djelovanje Crnogorske Pravoslavne Crkve u Srbiji. Čini mi se da su vjerska prava oblast u kojoj Srbi u Crnoj Gori mogu samo da se pohvale slobodama i da zahvale vlastima u Podgorici.
Što se tiče izbornih i građanskih prava, do 2006 godine Crna Gora je živjela u zajednici sa Srbijom. To je period intenzivnog ostvarivanja prava Srba na suživot sa maticom, privilegija koju ni Hrvati, Muslimani ni Albanci nijesu imali. To je naravno lijepo, ali šta je tu problem? To što je postojanje te krnje Jugoslavije i SCG bazirano na nedemokratskom referendumu iz 1992 gdje se glasalo po ulicama i kafanama, bez međunarodnih posmatrača.
To nije nevažno uopšte, naime Crna Gora je bila vezana u jednu dvočlanu zajednicu zbog jednog nedemokratskog referenduma izvedenog u ratnim uslovima i taj period od 1992-2006 godine je ustvari veliki dobitak za Srbe u Crnoj Gori. Mnogi od nas nijesu željeli dvočlanu zajednicu, ali smo morali da živimo u SCG iako smo želleli nezavisnu Crnu Goru i Srbiju.
Konačno, Srbi u Crnoj Gori danas žive u jednoj modernijoj i prosperitetnijoj Crnoj Gori, Crna Gora slavi godišnjicu potpisivanja Sporazuma o Stabilizaciji i Asocijaciji, na putu je ka EU, na putu da postane član NATO pakta i nema otvorene teritorijalne sporove. Perspektiva je odlična, štampa je slobodnija nego ikada, i siguran sam da su Srbi u Crnoj Gori podjednako zadovoljni napretkom Crne Gore u poslednjih 10 godina. Prošlo je doba mitomanske Crne Gore iz devedesetih, došlo je vrijeme Evropske Crne Gore.
Očekujete li neke nove sankcije Vlade Srbije prema, kako kaže, režimu Mila Đukanovića?
U Crnoj Gori je na vlasti demokratski i transparentno izabrana Vlada Crne Gore. Već je postalo smiješno kako zvanični Beograd priča o nekom „režimu" i narodu, kao dvije odvojene kategorije. U Podgorici nije ništa manje ni više režim, nego u Srbiji. Ako je za Ministra Jeremića u Podgorici na vlasti režim Mila Đukanovica, onda je u Srbiji režim Mirka Cvetkovića.
Time se pokušava inputirati da je vlast u Podgorici autokratska i nedemokratska. Vlada Crne Gore je legitimno izabrana na izborima koji su pozdravljeni kao demokratski od strane međunarodnih posmatrača. To je i ključni problem srpske spoljne politike, koja vidi svijet samo onako kako ga želi vidjeti.
Što se sankcija tiče, to nijesu sankcije prema Crnoj Gori. To su sankcije koje Srbija uvodi sama sebi. Danas svijet gleda na reakciju Srbije kao neadekvatnu i ishitrenu, da ne koristim grublje formulacije. Svaki dalji korak eskalacije napraviće štetu Srbiji, ne Crnoj Gori.
A sada, da li će Vlada Srbije dalje da siječe granu na kojoj sjedi? To ne znam. Mislim da ne bi bilo pametno.
Menja li vladajuća elita Crne Gore nacionalni identitet Crnogoraca?
Ne, hvala Bogu! Prestala je prije 10 godina. Do tada je vladajuća elita promovisala ultranazadni Miloševićevski model Crnogorca koji ne razmišlja svojom glavom i spreman je da gine za velikosrpske ideje. To je bio lažni identitet, jer je sloboda osnovna karakteristika Crnogorskog identiteta, a to u modernom društvu je i sloboda individue, sloboda razmisljanja, sloboda djelovanja.
Militarizam nije karakteristika Crnogoraca ("Srpska Sparta"), već želja za slobodom i nezavisnošću, a da se to postigne, nekada se moralo ratovati.
Država Crna Gora je izlazila iz soc-realističkog društva jednopartizma prije 10 i 20 godina.Tada se znalo, bila je jedna partija, jedna novina, jedna televizija i zvanična linija.
Od tada se sve izmijenilo, došle su slobode, više medija, više knjiga, više ideja, više televizija. Danas nema tabu tema. Više nije tabu tema govoriti o istoriji, govoriti o ne tako idiličnim istorijskim odnosima Crne Gore i Srbije. Više nije sramota reći da Crna Gora ima svoje interese koji mogu biti suprotni interesima Srbije. Ima i Srbija interese suprotne interesima Crne Gore. To je normalno.
Nije strašno ni reći da Crna Gor nije Srpska Sparta, već je Crna Gora sama sebi i Crnogorska Atina (štamparija u Obodu, Njegoš, itd.) i Sparta (nepokorena država i veličanstvena istorija otpora). Mi smo svoji, i to nije sramota reći. Mi se ne stidimo ko smo.
Danas kada se gledaju slike sa Dubrovačkog ratišta, indoktriniranog naroda i vojske koji ide da brani Kosovo u Dubrovniku –vidi se da je manipulacijom i indoktrinacijom preko državnih medija pospješivan lažni veliko-srpski identitet Crnogoraca. Sve je to rađeno u cilju političkog profita i obračuna rukovodstva u Beogradu sa drugim narodima i republikama.
Vladajuća elita u Crnoj Gori je to shvatila – kasno, ali ipak shvatila – te je dozvolila nakon 1997 godine da Crna Gora izraste iz tog pre-infantilnog društva i da Crnogorci spoznaju ponovo svoj identitet koji je brižljivo brisan i uništavan od 1918. godine.
Mislite li da je u redu da u školskim udžbenicima piše da su Nemanjići okupirali Zetu, odnosno Srbija Crnu Goru 1918. godine?
Kao prvo, udžbenike ne trebaju pisati političari, već istoričari. Nemam namjeru da kažem šta bi trebalo definitivno da stoji u školskim udžbenicima, jer je to pitanje za istoričare i pedagoge. Mogu Vam dati svoje mišljenje u kontekstu toga da li nešto treba prećutati zato što nije politički podobno ili ne.
Znači, ako me pitate da li treba ignorisati događaje iz istorije, zato što su neprijatni, to nikako. Ja se nadam da u udžbenicima u Crnoj Gori stoji što više stvari o tome gdje smo kao narod i država griješili. Bez toga nema napretka. Dosta je dobar primjer SCG, volio bih da se taj eksperiment dugo pamti.
Konkretno, mislim da je više nego u redu i da udžbenicima u Crnoj Gori piše da je Crna Gora, kao dio SFRJ/SRJ učestvovala u okupaciji Dubrovačkog zaleđa i da je izvršila agresiju na Hrvatsku. Da su mnogi hrvatski civili stradali nedužno i da Hrvatska nije napala Crnu Goru.
Mislim da je u redu da u udžbenicima u Crnoj Gori piše da se za to sudilo čelnicima JNA u Haškom Tribunalu. Mislim da je u redu da u udžbenicima u Crnoj Gori piše da Crna Gora nije uspjela da se odupre toj politici razornog nacionalizma koja je počela u Beogradu i da je Podgorica takođe huškala na ratne aktivnosti u Hrvatskoj i Bosni. Mnogi su grijesi Crne Gore u poslednjih 20 godina.
Ali, ima i druga strana medalje. Mnoge istorijske činjenice su prećutane. Nijesam za to da se ćuti. To je poznati Crnogorski istoričar Šerbo Rastoder nazvao "Skrivena stranica istorije", a ja bih prije rekao "Iscijepana stranica istorije"
Crna Gora je jedina država saveznica na pobjedničkoj strani koja je učestvovala u prvom svjetskom ratu, koja je pobijedila rat i izgubila državu 1918. Jedina.
A državu nije izgubila u moru ili na nebu. Neko je uzeo. Trupe koje su bile u Crnoj Gori 1918 godine i koje su spriječile povratak legitimne Vlade, kralja Crne Gore i vojske Crne Gore – nijesu bile japanske, nijesu bile holandske, niti belgijske. To je bila Vojska Kraljevine Srbije koja se nije povukla – i od tog trenutka je to okupacija. Velika Podgorička Skupština – podržana od Beograda - nije legitiman organ Kraljevine Crne Gore i nije postojala u Ustavu Crne Gore.
Zato, meni nije pitanje da li u školskim udžbenicima u Crnoj Gori treba da piše da je Srbija okupirala Crnu Goru 1918 godine. To treba da piše u udžbenicima u Srbiji. Naravno, to je bila okupacija u specifičnim okolnostima gdje je Crnogorska vojska već bila u izgnanstvu u Gaeti u Italiji, ali to možda čini situacijom još težom. Ta okupacija je isto poznata po svojoj brutalnosti i otuda i Božićna pobuna kao reakcija na okupaciju.
Najopasnije je pisati udžbenike tako da ostavljaju utisak o bezgrješnim narodima ili državama. To ne postoji.
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Petak, 31. oktobar 2008. godine
PREDSJEDNIK CRNOGORSKE PARTIJE PISAO PREDSJEDNIKU VLADE SRBIJE
Poziv srpskoj vladi da vrati ambasadora Crne Gore u Beograd
Beograd, 30. oktobra – Predsjednik Crnogorske partije Nenad Stevović pozvao je premijera Srbije Mirka Cvetkovića da najhitnije poništite Odluku Vlade Srbije od 9. oktobra 2008. godine, kojom je uskraćeno gostoprimstvo Nj. E. ambasadoru Crne Gore gospođi Anki Vojvodić.
Stevović u pismo ocjenjuje da je ova odluka donijela štetu državi Srbiji, i građanima obje države, ali i da je ova odluka bila «potpuno suvišna i previše emotivna, pogotovo što je takva drastična odluka Srbije usmjerena protiv tradicionalnog saveznika - Crne Gore».
- Obavještavamo Vas da je ovom svojom odlukom, Vlada Srbije dovela u neravnopravan položaj i svoje građane, etničke Crnogorce u Srbiji, koji žele punu ravnopravnost sa ostalim nacionalnim zajednicama koje imaju prisustvo Ambasadora iz svojih matičnih zemalja u Beogradu, navodi se u pismu. Stevović je izrazio uvjerenje i da je Vlada Srbije, kao i svi etnički Crnogorci u Srbiji, svjesna da je obnavljanje dobrih odnosa sa nezavisnom i suverenom Crnom Gorom u podjednakom interesu i građana Srbije i građana Crne Gore.
Predsjednik Crnogorske partije je pozvao predstavnike Vlade Srbije da prekinu sa smišljenom politikom osporavanja demokratskog karaktera Crne Gore, jer je to osporavanje uvredljivo za sve etničke Crnogorce u Srbiji.
«Ovo se najviše ogleda kroz zvanične izjave predstavnika Vaše Vlade u posljednjih nekoliko nedjelja, koji pokušavaju na vještački način kreiraju podjelu između navodno nedemokratskog „režima u Podgorici" i naroda Crne Gore. Po toj „kreativnoj" logici Vaših ministara, narod Crne Gore bi onda bio lojalan politici Vaše Vlade, što je, uvjeravam Vas, ne samo smiješna, već i opasna pretpostavka za jednu ambicioznu Vladu Srbije koja pretenduje da bude i demokratska i reformatorska», zaključio je Stevović.
V. Cvejić
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Nedjelja, 19. oktobar 2008. godine
PREDSJEDNIK CRNOGORSKE PARTIJE U SRBIJI NENAD STEVOVIĆ:
CP traži od Cvetkovića da vrati Anku Vojvodić
Beograd, 18. oktobra (MINA) – Crnogorska partija (CP) u Srbiji tražiće od premijera te zemlje, Mirka Cvetkovića, da vrati ambasadora Crne Gore, Anku Vojvodić, u Beograd, kazao je predsjednik CP, Nenad Stevović. Komentarišući odluku Beograda da, nakon crnogorskog priznanja nezavisnosti Kosova, proglasi Vojvodićku za nepoželjnu osobu, Stevović je ocijenio da je Srbija prenaglila u svojoj odluci.
“Crnogorska partija traži i tražiće od premijera Mirka Cvetkovića hitnu promjenu ove odluke. Želimo hitni povratak crnogorskog ambasadora”, rekao je Stevović u intervjuu “Pravdi”.
Prema njegovim riječima, nema razloga da Crnogorci budu jedina nacionalna zajednica u Srbiji bez diplomatskog predstavnika svoje matične države. On je naveo da je Mađarska priznala Kosovo, pa je ambasador te zemlje u Srbiji, a isti slučaj je sa Hrvatskom, Albanijom i Bugarskom. Stevović smatra da je takav potez “besmislen”, naročito ako se uzme u obzir da Albanija, koja otvoreno i javno zagovara nezavisnost Kosova i koja ga je među prvima priznala, ima pune i normalne diplomatske odnose sa Srbijom.
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Subota, 18. oktobar 2008. godine
NENAD STEVOVIĆ, PREDSJEDNIK CRNOGORSKE PARTIJE
Želja za nezavisnošću obilježila crnogorsku istoriju
Beograd, 17. oktobra – Jedna ideja je zajednička za sve generacije Crnogoraca, želja za slobodom i nezavisnošću je ono što je obilježilo crnogorsku istoriju, bilo za nezavisnošću Crne Gore ili za ravnopravnošću Republike Crne Gore u šestočlanoj SFRJ, ocijenio je Nenad Stevović, predsjednik crnogorske partije u izjavi za nedjeljnik NIN.
Stevović kaže da postoje i mnoge druge ideje koje su karakterisale pojedine periode crnogorske istorije, ali «etnički Crnogorci su po žrtvama podnijetim za slobodu najprepoznatljiviji, nijedna epopeja nije utkana u nacionalno biće Crnogoraca kao epopeja slobodne i nezavisne Crne Gore».
On je podsjetio da je Crna Gora jedina država saveznica koja je u Prvom svjetskom ratu bila na strani pobjednika, a izgubila državu 1918. godine. «A državu nije izgubila u moru ili na nebu. Neko je uzeo. Trupe koje su bile u Crnoj Gori 1918. i koje su spriječile povratak legitimne vlade, kralja i Vojske Crne Gore nisu bile japanske, nisu bile holandske. To je bila vojska Kraljevine Srbije koja se nije povukla i od tog trenutka, to je bila okupacija. Velika Podgorička skupština podržana od Beograda nije legitiman organ Kraljevine Crne Gore. Zato za mene nije pitanje da li u školama u Crnoj Gori treba da piše da je Srbija okupirala Crnu Goru 1918. godine. To treba da piše u udžbenicima u Srbiji. Ta okupacija je bila poznata po svojoj brutalnosti i otuda i Božićna pobuna kao reakcija na okupaciju», izjavio je Stevović.
V.C.
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Subota, 11. oktobar 2008. godine
CRNOGORSKA PARTIJA POZDRAVLjA PRIZNAVANjE KOSOVA
Poziv vladama Srbije i Crne Gore da ne prekidaju komunikaciju
Beograd, 10. oktobra - Crnogorska partija pozdravila je odluku Vlade Crne Gore i Vlade Makedonije što su priznale nezavisnost Kosova, i izrazila žaljenje što je ambasadoru Crne Gore u Srbiji Anki Vojvodić uskraćeno gostoprimstvo u Srbiji.
Ova partija podsjeća da su sve bivše jugoslovenske republike osim Bosne i Hercegovine priznale nezavisnost Kosova, kao i da je odluka crnogorske vlade u interesu naroda Crne Gore i njene evropske budućnosti.
“Crnogorski narod u Srbiji smatra da je odluka Vlade Crne Gore da prizna novu realnost na Balkanu bila jedina moguća odluka, nakon što su propali svi napori međunarodne zajednice da pregovori Beograda i Prištine rezultiraju rješenjem za status Kosova. Istovremeno, Crnogorska partija pozdravlja glas Crne Gore za inicijativu Srbije da se pravni aspekt pitanja nezavisnosti Kosova uputi Međunarodnom sudu pravde na analizu”, navodi predsjednik Crnogorske partije Nenad Stevović.
On ocjenjuje da je stav Beograda, u vezi sa otkazivanjem gostoprimstva ambasadoru Crne Gore, posebna paternalistička strogoća prema Crnoj Gori i da se to desilo istoga dana kada je Vlada Srbije hitno odlučila da vrati sve povučene ambasadore u zemlje koje su već priznale nezavisnost Kosova.
Ova stranka pozdravlja primjerenu i diplomatsku reakciju Ambasadora Anke Vojvodić tokom ove krize odnosa sa Srbijom, i poziva vlade Crne Gore i Srbije da u interesu građana obje zemlje, ne prekidaju komunikaciju i nastave da sarađuju po pitanjima od važnosti za stanovnike i Srbije i Crne Gore.
V.C.
Saopštenje povodom protjerivanja Ambasadora Crne Gore Anke Vojvodić iz Beograda
SAOPŠTENJE
Crnogorska partija pozdravlja odgovoran odnos Crne Gore prema pitanju regionalne stabilnosti i prema interesima crnogorske države i smatramo da je zajednička odluka Vlade Crne Gore i Vlade Makedonije u interesu Evropske budućnosti Crne Gore, a samim tim i u interesu cijelog crnogorskog naroda, ma gdje on bio. Sve bivše Republike SFRJ (osim BiH - koja ima internu političku blokadu) su priznale novu realnost na terenu i to je činjenica zbog koje bi zvanični Beograd trebao da se zamisli.
Crnogorski narod u Srbiji smatra da je odluka Vlade Crne Gore da prizna novu realnost na Balkanu bila jedina moguća odluka, nakon što su propali svi napori međunarodne zajednice da pregovori Beograda i Prištine rezultiraju rješenjem za status Kosova.
Istovremeno, Crnogorska partija pozdravlja glas Crne Gore za inicijativu Srbije da se pravni aspekt pitanja nezavisnosti Kosova uputi Međunarodnom sudu pravde na analizu.
Danas samo dvije susjedne zemlje Srbiji – BiH i Rumunija - nijesu priznale nezavisnost Kosova i neprimjereno je da se samo prema Crnoj Gori trenira neka posebna paternalistička strogoća, na isti dan kada je Vlada Srbije hitno odlučila da vrati sve povučene ambasadore u zemlje koje su već priznale nezavisnost Kosova. Očigledno je da je strategija Vlade Srbije u borbi protiv nezavisnosti Kosova doživjela potpuni krah.
Kao predstavnici Crnogorskog naroda u Srbiji izražavamo žaljenje što je Srbija donijela nepotrebnu odluku da se Ambasador Crne Gore proglasi "persona non grata" u Srbiji. Crnogorska partija poziva Premijera Mirka Cvetkovića da što prije preinači odluku da se uskrati gostoprimstvo najvišem diplomatskom predstavniku Crne Gore. Umjesto da se izazivaju dalje krize u regionu, zvanični Beograd treba već jednom da preuzme odgovornost i da počne da smiruje situaciju.
Crnogorska partija pozdravlja i primjerenu i diplomatsku reakciju Ambasadora Anke Vojvodić tokom ove krize odnosa sa Srbijom. Konačno, pozivamo vlade Crne Gore i Srbije da u interesu građana obije zemlje, ne prekidaju komunikaciju i nastave da sarađuju po pitanjima od važnosti za stanovnike i Srbije i Crne Gore.
Beograd, 10.10.2008.
Nenad Stevović- Predsjednik CP
28.10.2008.
Saopštenje
Formiran Opštinski odbor Crnogorske partije u Prokuplju
U Prokuplju, u Većnici Skupštine opštine, održana je osnivačka Skupština opštinskog odbora Crnogorske partije Prokuplje. Crnogorski narod u Prokuplju je prvi put dobio svoju legitimnu političku organizaciju koja će zastupati njihove interese i prava na lokalnom i republičkom nivou.
Sa konstituisanjem Opštinskog odbora Crnogorske partije Prokuplje nastavljen je proces političkog umrežavanja Crnogorskog naroda širom Srbije kroz proces konstituisanja Opštinskih odbora.
Delegati su na tajnom glasanju izabrali 8 stalnih članova Opštinskog odbora.
Članovi OO CP Prokuplje su: Dušan Žugić, Zoran Vučetić, Radosav Krivokapić, Dragutin Žugić, Milenko Vukašinović, Radivoje Đurđevac, Ivan Veković i Slavko Mirjačić
Za predsjednika Opštinskog odbora izabran je Dušan Žugić koji je između ostalog rekao: "Crnogorska partija će se u Prokuplju i cijelom Topličkom kraju zalagati i boriti za političke i svake druge interese nacionalne zajednice Crnogoraca, u tom smislu će naša ruka saradnje biti pružena svim demokratskim političkim faktorima. Uz uzajamno uvažavanje i respekt potpuno smo otvoreni za saradnju, u cilju zažtite naših interesa i boljeg života za sve građane Opštine Prokuplje".
Na Skupštini su govorili i potpredjednik CP Miloš Paović, potpredsjednik OO CP Vrbas Vuk Bulajić i portparol CP Milena Vukotić.
Gost Osnivacke Skupstine CP u Prokuplju je bio i predsjednik CP Nenad Stevović koji je u prepunoj većnici Skupštine opštine govorio o aktuelnoj situaciji u kojoj se nalazi Crnogorski narod u Srbiji i na zadovoljstvo prisutnih dugo odgovarao na brojna pitanja novinara, članova partije i gostiju.
Crnogorska partija je autentična partija Crnogorskog naroda u Srbiji koja zastupa sva politička, kulturna i vjerska prava Crnogorskog naroda, kao i punu ravnopravnost Crnogorskog naroda sa ostalim manjinskim etničkim narodima u Srbiji.
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Četvrtak, 09. oktobar 2008. godine
CRNOGORSKA PARTIJA TVRDI DA BEOGRAD POKUŠAVA DA DESTABILIZUJE CRNU GORU
Prijetnje iz Beograda pokušaj izvoza krize
Beograd, 8. oktobra - Prijetnje koje dolaze Crnoj Gori iz Beograda apsolutno nemaju našu podršku i osuđujemo ih kao grubi relikt imperijalističke politike Slobodana Miloševića, smatra predsjednik Crnogorske partije Nenad Stevović.
On je u saopštenju ocijenio da su riječi Vuka Jeremića, ministra spoljnih Srbije o tome da je Crna Gora zabila nož u leđa Srbiji “jeftin pokušaj izvoza krize iz Srbije gdje se ustvari nalazi problem”.
-Da bi skinula odgovornost sa sebe, zvanična Srbija danas frenetično upire prst u manje zemlje od sebe u susjedstvu, ostavljajući utisak lokalnog siledžije. Crnogorska partija pozdravlja napore Skupštine i Vlade Crne Gore da realistično sagledaju političku situaciju u regionu i da se Crna Gora pridruži najvećem broju zapadnih demokratija u implementaciji zajedničke spoljne politike prema gorućim problemima u regionu i svijetu. Mjesto nove nezavisne Crne Gore je u Evropi i svijetu, a ne više u mračnoj zabiti sitnih balkanskih spletki, istakao je Stevović.
V.C.
VIJESTI – utorak, 16.09.2008.
Nemojte nas se odricati
STEVOVIĆ TRAŽI DVOJNO DRŽAVLJANSTVO ZA CRNOGORCE U SRBIJI
Podgorica – Predsjednik Crnogorske partije u Srbiji Nenad Stevović predložio je juče da se pitanje dvojnog državljanstva liberalno riješi za “sve one koji nijesu prekršili zakone Crne Gore.
On je, u izjavi “Vijestima”, kazao da se to odnosi na crnogorske državljane u Srbiji koji nijesu tražili srpsko državljanstvo, te Crnogorci koji su emigranti ili potomci emigranata a žele da ostvare, pored srpskog, i crnogorsko državljanstvo.
“A pod uslovom da potpišu izjave lojalnosti Crnoj Gori i prihvate strogo poštovanje Ustava i zakona Crne Gore. Dvojni državljani Crne Gore i Srbije bi morali dostaviti potvrdu da nijesu još tražili državljanstvo Srbije i prihvatiti da nemaju pravo glasanja u Crnoj Gori dokle god su rezidenti Srbije, kao i tokom prvih pet godina nakon eventualnog preseljenja nazad u Crnu Goru”, kazao je Stevović.
On je rekao i da u ovom trenutku djeluje “kao da se Crna Gora zalaže da se sporazum odnosi samo na one koji su kršili zakon Crne Gore tako što će se predložiti da se nagrade dvojnim državljanstvom svi oni koji su uzeli srpsko državljanstvo nakon raspada države, kršeći zakone i Ustav Crne Gore”.
Stevović je kazao da je besmisleno da Crnogorci u Srbiji budu jedini oštećeni građani nakon razdvajanja Srbije i Crne Gore, te da za to nema opravdanja.
“Crnogoraca je i ovako malo, i nije pametno da se država Crna Gora lako odriče i ono malo njenih ljudi koji su rasijani širom svijeta”, kazao je Stevović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora mora da se brani od mogućeg izbornog inžinjeringa, “i to tako što bi uvela strože mjere za glasanje dvojnih državljana”.
“CP se zalaže za liberalniji pristup crnogorske države po pitanju dvojnog državljanstva, ali samo ako je strogo vezan za izuzetno restriktivan stav po pitanju izbornog prava u Crnoj Gori za nosioce dvojnog državljanstva i dokazano strogo poštovanje crnogorskih zakona takvih dvojnih državljana uz potpisivanje izjave u kojoj se eksplicitno prihvataju norme crnogorskog zakonodavstva”, objasnio je predsjednik jedine partije u Srbiji koja zastupa interese crnogorske nacionalne zajednice.
Umjesto da sporazum o dvojnom državljanstvu pokuša da riješi pitanje onih državljana Crne Gore koji su već prekršili zakone Crne Gore i uzeli ili podnijeli zahtjev za državljanstvo Srbije u protekle dvije godine, tvrdi Stevović, taj dokument bi trebalo da riješi pitanje dvojnog državljanstva samo za one koji su od samog početka poštovali crnogorske zakone i nijesu činili ništa suprotno crnogorskom zakonu o državljanstvu.
“Problem državljanstva jeste unutrašnje pitanje svake države, ali svaka država treba da se bori za lojalne državljane, a Crna Gora ima priličan broj takvih Crnogoraca i u Srbiji”, kazao je on.
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Subota, 26. jul 2008. godine
CRNOGORSKA PARTIJA U CILjU POLITIČKOG ORGANIZOVANjA
Promovisali koordinatore za jug Srbije
Beograd, 25. jula (Mina) - Crnogorska partija je u cilju političkog organizovanja u svakoj opštini u Srbiji promovisala koordinatore za jug te države.
CP je promovisala potpredsjednika partije Miloša Paovića za koordinatora za Jug Srbije i povjerenika za opštinu Aleksinac, Dušicu Nikolić za Niš i Dušana Žugića za Prokuplje, saopšteno je iz CP.
Predsjednik CP Nenad Stevović rekao je da po posljednjem popisu od 165 opština u Srbiji Crnogoraca nema samo u Crnoj Travi.
On je ocijenio da je zbog takve disperzije crnogorska nacionalna zajednica u specifičnom položaju u odnosu na druge zajednice koje su uglavnom skoncentrisane na manjem, užem prostoru.
«I zato nam je važno da se Crnogorci politički organizuju u svakoj opštini u Srbiji gdje za tako nešto postoji mogućnost», rekao je Stevović na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, zbog toga se CP bori za decentralizaciju u okviru crnogorske zajednice, i da im je zato jednako važan i Crnogorac iz Prokuplja, Kuršumlije, Kosjerića, Niša, sa juga Srbije i sjevera Vojvodine isto kao iz Novog Sada ili iz Beograda.
Politički pravac CP je, kako je naveo Stevović, podrška snagama u Srbiji koje se zalažu za približavanje Evropskoj uniji i drugim zapadnim alijansama.
“Ne samo zbog toga što je to najbolje rješenje za Srbiju, već i zbog toga što vidimo da je i naša matica Crna Gora samo imala koristi od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, kao i od Partnerstva za mir”, naveo je on.
CP, tvrdi Stevović, želi da obje nezavisne države budu zajedno u Evropskoj Uniji.
„
«Jer ćemo samo tako biti bez granica između sebe, ali i drugih evropskih država“, zaključio je Stevović
21.07.2008. (''Pobjeda'')
PREDSJEDNIK CP NENAD STEVOVIĆ RAZOČARAN ODNOSOM PREDSTAVNIKA AMBASADE CRNE GORE U BEOGRADU
Zapaženi po odsustvu
Lovćenac, 20. jula (MINA) – Predstavnici Ambasade Crne Gore u Beogradu kod Crnogoraca u Srbiji zapaženi su samo po svom odsustvu sa kulturnih, vjerskih i političkih događaja koje organizuje crnogorska manjina u Srbiji, ocijenili su u Crnogorskoj partiji.
Predsjednik CP Nenad Stevović smatra da su predstavnici Ambasade Crne Gore u Beogradu na taj način aktivno uticali da se obeshrabre inicijative za aktivnije profilisanje crnogorskog naroda u Srbiji.
“Na taj način su poslali i poruku da se Crnogorci ne trebaju međusobno organizovati u Srbiji, jer ih ni Ambasada Crne Gore kao takve ne priznaje u svakodnevnom životu”, rekao je Stevović agenciji MINA.
On je podsjetio da se predstavnici zvanične misije države Crne Gore u Beogradu nijesu odazvali na pozive za polaganje kamena temeljca prvog hrama Crnogorske pravoslavne crkve u Srbiji kao ni na jedan poziv za nalaganje badnjaka u organizaciji crnogorskih vjernika.
“Predstavnici Ambasade se do sada nijesu odazvali ni na pozive da posjete promocije jedine crnogorske partije tokom kampanje za parlamentarne izbore u Srbiji niti da prisustvuju predaji potpisa Republičkoj izbornoj komisiji”, kazao je Stevović.
On je rekao da predstavnici Ambasade nijesu prisustvovali ni kulturno-umjetničkim priredbama koje je organizovalo Udruženje Crnogoraca “Krstaš“, najznačajnije udruženje Crnogoraca u Srbiji.
“Jedini zaključak koji se nameće iz navedenih činjenica jeste da etnički Crnogorci koji se tako i deklarišu u Srbiji, možda nijesu nacionalno podobni za državu Crnu Goru. Naravno, to je nevjerovatan zaključak – ali istinit”, kazao je Stevović.
On smatra da bi možda svima, osim Crnogorcima u Srbiji, bilo lakše kada bi saopštili da su oni Srbi i državljani Srbije i da su jedino Crnogorci koji žive u Crnoj Gori pravi Crnogorci.
“Zbog toga, ove godine, prvi put nijesam mogao da ignorišem tu poruku koja nam je više puta poslata i odlučio sam da ne prisustvujem prijemu za Dan nezavisnosti u Ambasadi Crne Gore u Beogradu”, naveo je Stevović.
On je ocijenio da Crna Gora treba da gleda svoje interese u vezi sa eventualnim priznanjem nezavisnosti Kosova.
“Da li i kada treba razmatrati međunarodno pravni status Kosova procjena je koju treba da donese izvršna vlast u Podgorici, uzimajući u obzir razne faktore, uključujući i one vezane za položaj Crne Gore u evroatlantskim integracijama, pitanja unutrašnje stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa, kao i faktore realnosti”, kazao je Stevović.
On je rekao da je srpski narod u Srbiji na posljednjih nekoliko izbora glasao u korist evropskih integracija, a odbacivao radikalnu i isključivu “kosovsku mantru” koju je nudio premijer Vojislav Koštunica i Srpska radikalna stranka.
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Nedjelja, 20. jul 2008. godine
PREDSJEDNIK CRNOGORSKE PARTIJE U SRBIJI NENAD STEVOVIĆ:
Šijakoviću oduzeti crnogorsko državljanstvo
Podgorica, 19. jula (MINA) – Crnogorska partija (CP) u Srbiji pozvala je danas vlast u Podgorici da novog srpskog ministra vjera Bogoljuba Šijakovića 19. oktobra liši crnogorskog državljanstva, kao primjer da se ne isplati kršiti zakone. Predsjednik CP, Nenad Stevović, pozvao je crnogorsku vlast da dvojno državljanstvo omogući samo crnogorskim patriotama u Srbiji, koji su poštovali Zakon o državljanstvu Crne Gore i ostali vjerni svojoj državi, sve do njene nove odluke.
On je rekao da jedino Crnogorci u Srbiji koji su lojalni Crnoj Gori nijesu uzeli srpsko državljanstvo, jer poštuju zakone Crne Gore.
”Gospodin Bogoljub Šijaković, kao građanin Crne Gore, nema potrebe za dvojnim državljanstvom, jer nije bio emigrant, već je iznajmljen kao ministar da radi protiv interesa crnogorskog naroda u Srbiji”, rekao je Stevović agenciji MINA. On je, komentarišući vijest da je Radiju Montena u nikšićkoj Opštini potvrđeno da je Šijaković upisan u knjigu crnogorskih državljana i u birački spisak, kazao da su jedino crnogorski državljani u Srbiji koji su poštovali zakone svoje matične države oštećeni, jer nemaju pravo da uživaju pogodnosti iz duplog državljanstva.
“S druge strane, imamo državljane Crne Gore koji su građani te države i koji su odmah iskazali lojalnost Srbiji, zbog ličnih interesa i, po svemu sudeći, će upravo takvi državljani dobiti pravo na duplo državljanstvo”, naveo je Stevović. Prema njegovim riječima, to je “totalni nonsens”, koji ismijava politiku duplog državljanstva, kao i opravdane zahtjeve crnogorskih patriota u inostranstvu za duplim državljanstvom.
“Mi koji smo poštovali Zakon o državljanstvu Crne Gore i žrtvovali mogućnost normalnog života, dok nam zvanična Podgorica ne omogući dvojno državljanstvo, sada treba da se borimo i protiv onih iz Crne Gore, koji su, radi sopstvenih interesa, probali da dodaju sebi što više državljanstava, protivno zakonu”, zaključio je Stevović
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Srijeda, 16. jul 2008. godine
PREDSJEDNIK CRNOGORSKE PARTIJE NENAD STEVOVIĆ O SRPSKOM MINISTRU VJERA
Vlasti da saopšte da li je Šijaković crnogorski državljanin
Beograd, 15. jula (Mina) – Predsjednik Crnogorske partije Nenad Stevović pozvao je vlast u Podgorici da odgovore da li je novi srpski ministar vjera Bogoljub Šijaković, crnogorski državljanin, jer bi to značilo da kao stranac ne može biti ministar u Vladi Srbije.
Stevović je kazao da, ako Šijaković, rođeni Nikšićanin, slučajno ima i državljanstvo Srbije, to bi po zakonu značilo da bi po automatizmu trebalo da izgubi državljanstvo Crne Gore.
“Ako mi, Crnogorski patrioti u emigraciji poštujemo crnogorske propise, zahtijevamo da se oni odnose na sve crnogorske državljane, dok je zakon takav”, rekao je Stevović agenciji MINA.
On smatra da je posebno interesantno da je Šijaković rješenje Demokratske stranke za ministra vjera Srbije.
“To je još gore rješenje od onoga koje je bilo u prethodnoj Vladi (Vojislava) Koštunice”, smatra on.
Stevović je ocijenio da srpska izvršna vlast ignoriše crnogorsku nacionalnu manjinu u Srbiji i da je otakav odnos nepromijenjen još od prve vlade Koštunice.
On je kazao da se ne može reći da nije bilo promjena, ali i da je Crnogorska zajednica u Srbiji postigla više uspjeha sve svojom snagom.
“Naši uspjesi su vezani za druge dvije grane vlasti u Srbiji, gdje je upliv politike i politikanstva mnogo manji nego u izvršnoj vlasti”, rekao je Stevović.
On je podsjetio da je Vrhovni sud Srbije oborio prvu odluku Ministarstva vjera o zabrani registracije eparhije Crnogorske Pravoslavne Crkve (CPC) za Srbiju.
“Nažalost, izvršna vlast je ponovo, 18 juna donijela tu nerazumnu odluku da zabrane registraciju eparhije CPC za Srbiju. No, mi ne odustajemo, i opet ćemo ovu odluku da osporimo”, rekao je on.
Stevović je rekao da je crnogorska manjina u okviru, prve Crnogorske partije (CP) registrovane u Srbiji učestvovala na nedavnim parlamentarnim izborima i da je imajući u vidu da im je kampanja trajala svega dvije sedmice postigla odličan rezultat.
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Petak, 09. maj 2008. godine
ZAVRŠNA KONVENCIJA CRNOGORSKE PARTIJE ODRŽANA U LOVĆENCU
Crnogorci u Srbiji prvi put glasaju za svoju partiju
Lovćenac, 8. maja - Svaki poslanik Crnogorske partije koji uđe u parlament Srbije neće imati personalni interes, već će se boriti za petnaest tačaka našeg programa, poručio je Nenad Stevović, predsjednik Crnogorske partije u Srbiji. Na završnoj konvenciji ove stranke koja je održana u Domu kulture u Lovćencu, Stevović je istakao da će Crnogorci u Srbiji prvi put, unazad 200 godina, imati priliku da glasaju za autentične predstavnike crnogorskog naroda i da "ni Koštunica, ni Amfilohije ne mogu da imaju tapiju na Crnogorce".
- Bilo kakvo vrijeme da bude 11.maja za nas će biti sunčan majski dan. Treba da obučemo najljepša odijela i da familijarno izađemo da glasamo - zaključio je Stevović, pred nekoliko stotina mještana Lovćenca, Malog Iđoša i Vrbaca. Pored stranačkih obilježja u Domu kulture vijorile su se i državne zastave Crne Gore.
- Lovćenac je prijestonica crnogorske dijaspore. Iako u Beogradu živi mnogo Crnogoraca upravo se Beograda vodi najveći udar na crnogorsku kulturu i identitet, rekao je Jugoslav Simović iz Beograda. On je naglasio i da Crnogorska partija neće biti filijala ni jedne stranke ni iz Crne Gore, niti iz Srbije, već će Crnogorska partija u parlamentu Srbije braniti interese Crnogoraca u Srbiji.
Crnogorska partija osim na parlamentarne 11.maja izlazi i na lokalne izbore u opštini Mali Iđoš.
V.Cvejić
BIJELI PAPIR
Zaboravljeni narod:
Etnički Crnogorci sa crnogorskim državljanstvom u Srbiji
Beograd, maj, 2008
UVOD
Praktično dvije godine su prošle od referenduma u maju 2006. godine.
Crna Gora i Srbija su najzad krenule u konsolidaciju svojih država, nakon raspada nefunkcionalne državne Zajednice SCG.
Pripremaju se zakonska rješenja koja će omogućiti skoro svim građanima Srbije i građanima Crne Gore da dobiju nova lična dokumenta, u toku je izdavanje novih zdravstvenih knjižica u Srbiji, a i ostala lična dokumenta se usavršavaju.
Nezavisnost je donijela napredak skoro svim grupama stanovništva u obije zemlje, osim jednoj grupi građana/državljana. Jedine žrtve ovog procesa su etnički Crnogorci sa državljanstvom Crne Gore koji su lojalni svojoj državi Crnoj Gori, a ostali su da žive kao građani Srbije.
Danas hiljadama crnogorskih državljana lojalnih Crnoj Gori koji žive u Srbiji ističu lične karte i zdravstvene knjižice, ne mogu ni da zamijene izgubljene lične karte/radne knjižice/zdravstvene knjižice jer po zakonima Srbije više ne mogu da ih izvade u Srbiji, a ne mogu da ih izvade ni u Crnoj Gori gdje nijesu rezidenti. Brojni su slučajevi da naši sugrađani u Srbiji, sa crnogorskim državljanstvom bivaju inicijalno primljeni negdje na posao, da bi ga odmah izgubili kada ne mogu priložiti Uvjerenje o državljanstvu Srbije.
Građani Srbije koji imaju crnogorsko državljanstvo i ostaju lojalni Crnoj Gori, tj. neće da mijenjaju pasoš, ne mogu da dobiju više posao u Srbiji, ne mogu da se liječe, i to u sve većem broju. Svakim danom sve više ličnih karti, zdravstvenih knjižica i radnih knjižica ističe, ili se izgube. I tu nastaje administrativna smrt etničkih Crnogoraca u Srbiji koji su lojalni Crnoj Gori.
Biti Crnogorac u Srbiji je danas biti heroj bez savjeznika. Crnogorci vode administrativne ratove bez nade u pobjedu.
Došli smo u paradoksalnu situaciju da samo crnogorski patrioti u Srbiji trpe posljedice jer su lojalni Crnoj Gori, i ne žele da se odreknu crnogorskog državljanstva. Sa druge strane mnogi etnički Srbi iz Crne Gore uzimaju državljanstvo Srbije, i po zakonima Crne Gore praktično se odriču svog crnogorskog državljanstva.
KO ISPAŠTA?
Da li je ispravno da država Crna Gora ostavlja svoje lojalne državljane, etničke Crnogorce na cjedilu? Da li to moralno? Član 12 Ustava Crne Gore kaže da “Crna Gora štiti prava i interese crnogorskih državljana”. Da li to država trenutno i radi?
Da li crnogorske patriote treba da budu 24 mjeseci bez prava na lična dokumenta, radne knjižice, zdravstvene knjižice? Da li beba rođena u Srbiji nakon referenduma u maju 2006 godine, u braku crnogorskih državljana koji su lojalni i zakonima svoje zemlje Crne Gore, pa ne žele da zamijene državljanstvo, treba da ispašta jer ne može dobiti zdravstvenu knjižicu u Srbiji i ne može da se liječi? Gdje je Crnogorska država da ih štiti?
Crna Gora mora brinuti o svojim državljanima u Srbiji, a Srbija o svojim građanima crnogorskog porijekla.
Apsolutno niko danas ne brine o Crnogorcima u Srbiji koji imaju državljanstvo Crne Gore a koji gube svoja ljudska i građanska prava svakim danom.
KOJA RJEŠENJA SU MOGUĆA?
Crnogorska partija izdaje ovaj apel, ovaj Bijeli papir u okušaju da inicira dijalog između zvaničnog Beograda i Podgorice.
Crna Gora je prilikom usvajanja Ustava najavila moguće sklapanje bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu. Rečeno je da će biti primijenjena ta odredba o dvojnom državljanstvu restriktivno.
Pošto je dvojno državljanstvo jedno od mogućih rješenja, pravo je pitanje da li ima kategorije crnogorskih državljana u svijetu koja je više ugrožena egzistencijalno od crnogorskih državljana lojalnih Crnoj Gori a koji žive u Srbiji? Jedno od mogućih rješenja je da se dvojno državljanstvo omogući etničkim Crnogorcima, koji imaju državljanstvo Crne Gore a građani su Srbije, ako u pismenoj formi potvrde lojalnost državi Crnoj Gori i potvrde da će nastaviti da poštuju Ustav i zakone Crne Gore.
Sam tip rješenja je manje bitan.
Dvojno državljanstvo ne mora biti jedino rješenje, još je bolje ako mogu Crna Gora i Srbija da se dogovore da se između njih uspostave odnosi kao između država članica Evropske Unije. Ako, na primjer, mogu Francuski državljani da rade i liječe se i koriste svoja lična dokumenta u Italiji, valjda može se takvo rješenje implementirati i u ovom slučaju. Da li bi tu nadležna bila Crna Gora ili Srbija da izdaje radne knjižice, lične karte, i zdravstvene knjižice – to je pitanje za dvije države da riješe, možda upravo po modelu Evropske Unije. Ali ne može se cijeli narod u jednoj zemlji ostaviti na cjedilu.
DA LI ŽELIMO I PRAVO GLASA U CRNOJ GORI?
Nikako! Ovdje nije riječ o izbornom pravu, ovdje nije riječ o referendumu. Etnički Crnogorci u Srbiji su odavno rekli da NE žele da glasaju na izborima u Crnoj Gori i da PODRŽAVAJU postojanje rezidencijalnog uslova za glasanje na izborima u Crnoj Gori.
Naglašavamo da nas uopšte ne interesuje pravo glasa crnogorske emigracije na izborima u Crnoj Gori, jer politički teren Crnogorske partije nije Crna Gora već Srbija. Jedan od naših prijedloga, u slučaju da se dozvoli dvojno državljanstvo, je da se ono dozvoli samo crnogorskim državljanima u Srbiji koji u pismenoj formi potvrde lojalnost državi Crnoj Gori i potvrde da će nastaviti da poštuju Ustav i zakone Crne Gore.
KO JE ODGOVORAN ZA OVU DRAMATIČNU SITUACIJU?
Crnogorska Partija, koja u formalno-pravnom smislu zastupa interese građana Srbije koji su ujedno i državljani Srbije, nije nadležna za rješavanje ovih pitanja. Ali naša partija ne može da veže povez preko očiju i da ignoriše ogroman problem koji postoji i koji ugrožava egzistenciju hiljade etničkih Crnogoraca u Srbiji koji se bore Donkihotovski da ne izdaju svoju državu Crnu Goru, iako ona se ne obraća njima sa nekim rješenjima.
Ovaj Bijeli papir podsjeća državu Crnu Goru na njene ustavne obaveze.
Pitanje izgubljenih prava na rad, prava na liječenje i prava na lične karte crnogorskih državljana, ujedno građana Srbije, su pitanja koja po Ustavu Crne Gore moraju brinuti prije svega državu Crnu Goru jer je riječ o njenim državljanima. Ako nema odgovora od zvanične Srbije na inicijative Crne Gore, da li je ovo pitanje internacionalizovano u Savjetu Evrope i u OEBSu? Da li je Evropska komisija upozorena na gubitak prava crnogorskih državljana u Srbiji, prije nego što je Srbija potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju? Ako ovo jeste urađeno, zašto se ne objavi? Ako Crna Gora se nije zauzela za prava svojih lojalnih državljana – kada će? Vremena više nema!!!
Pitanje izgubljenih prava na rad, prava na liječenje i prava na lične karte crnogorskih državljana, ujedno građana Srbije, su pitanja koja moraju brinuti i državu Srbiju jer je riječ o njenim građanima.
Odgovornost za hitno rješavanje ovih pitanja je na Podgorici i Beogradu. Ovaj apel javnosti Crne Gore i Srbije da se ne dozvoli da nastradaju državljani koji su lojalni Crnoj Gori, a istovremeno i lojalni građani Srbije nije formalnog karaktera, jer vremena više nema. Ljudi su danas bez posla, bez ličnih karata, bez zdrastvenog osiguranja.
Nema više vremena za zaboravljeni narod.
KO ĆE IMATI KORISTI OD RJEŠAVANJA OVOG PROBLEMA?
Crna Gora i Srbija imaju aspiracije ka punopravnom članstvu u Evropskoj Uniji. Obije države su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa ovom organizacijom i obavezale su se na najviše standarde poštovanja ljudskih prava i harmonizaciju pravnih propisa sa pravnom stečevinom EU.
Nezamislivo je da obije države mogu napredovati ka punopravnom članstvu ako dozvoljavaju da desetine i stotine hiljada crnogorskih državljana i građana Srbije žive kao građani (Srbije) i državljani (Crne Gore) trećeg reda.
KOME JE UPUĆEN OVAJ BIJELI PAPIR?
Crnogorska partija će uputiti ovaj Bijeli papir Vladi, Predsjedniku i Skupštini Crne Gore kao i javnosti Crne Gore.
Crnogorska partija će uputiti ovaj Bijeli papir i Vladi, Predsjedniku i Skupštini Srbije kao i javnosti Srbije.
Crnogorska partija namjerava da upozna i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava sa ovim Bijelim papirom, kao i Savjet Evrope, OEBS i Evropsku komisiju.
ŠTA OČEKUJEMO?
Izgovori više nijesu potrebni, potrebna su rješenja i inicijative na bilateralnom nivou između Crne Gore i Srbije i to odmah.
Ako izostane dobra volja jednog od partnera u ovim bilateralnim pregovorima, očekujemo da se pitanje prava crnogorskih državljana u Srbiji internacionalizuje sa najviših instanci.
Crnogorska partija
Nenad Stevović
predsjednik
Lovćenac, 11. maj, 10.00h.
Izjava Nenada Stevovića, predsjednika i nosioca liste Crnogorske partije na parlamentarnim izborima u Srbiji, odmah nakon glasanja:
“Siguran sam da će rezultat ovih izbora, za Crnogorski narod, biti nastavak onoga što smo pokrenuli prije par mjeseci kada je osnovana Crnogorska partija. To je jedan stabilan put prema punom konstituisanju Crnogorskog naroda kao sastavnog dijela ukupnog političkog života u Srbijanskom društvu.
Očekujem da će ovi izbori takođe dovesti do daljeg približavanja Srbije Evropskoj uniji i do stabilizacije stanja u zemlji, bez povratka u politiku nacionalizma i izolacije. Takođe očekujem da će se nakon ovih izbora intenzivirati dijalog Podgorice i Beograda po svim pitanjima koja su egzistencijalno važna za našu populaciju koja živi u Srbiji.
Ovi republički izbori, imaju izuzetan značaj, jer će jasno pokazati volju građana iz Crnogorskog korpusa, po prvi put u istoriji Srbije. Nažalost, za naš narod u Srbiji, ovo su bili izbori, praktično bez kampanje, jer je Crnogorska partija bila prisiljena da provede najveći dio vremena u prikupljanju 10,000 sudski ovjerenih potpisa umjesto 3,000 kao što je bilo obavezno za partije nacionalnih manjina na prošlim izborima.
Promjena pravila za našu partiju, u sred kampanje je otežalo preziborni nastup, ali svejedno, presrećni smo što ovih dana Crnogorski narod nastavlja da piše svoju demokratsku istoriju, i to upravo na prvu godišnjicu od prijema naše matične države Crne Gore u Savjet Evrope, na 11 maj 2007. godine.”
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Ponedjeljak, 12. maj 2008. godine
U SRBIJI ODRŽANI VANREDNI PARLAMENTARNI IZBORI
Pobijedila lista “Za evropsku Srbiju”
Beograd, 11. maja – Lista “Za evropsku Srbiju”, koju je predvodio predsjednik Srbije Boris Tadić, pobijedila je na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji osvojivši 39 odsto glasova, odnosno imaće 103 poslanička mjesta u parlamentu, saopštio je Centar za slobodne izbore i demokratiju.
Prema preliminarnim rezultatima CESID-a, druga po snazi je Srpska radikalna stranka, koja je osvojila 76 mandata u parlamentu, odnosno 28,6 odsto glasova. Treća je koalicija koju je predvodio Vojislav Koštunica koja ima 11,6 odsto podrške birača ili 30 mjesta u Skupštini. četvrti su socijalisti koje vodi Ivica Dačić i sa osam odsto osvojenih glasova oni Će imati oko 20 mjesta u parlamentu, dok je Liberalno-demokratska partija zauzela peto mjesto sa 5,2 odsto glasova, odnosno 13 mandata.
Na izbore je izašlo 60,7 odsto građana, što znači da je glasalo 4,1 milion ljudi, i nijesu zabilježene veće nepravilnosti tokom glasanja.
Što se lista nacionalnih manjina tiče najviše poslanika - četiri - imaće Mađarska koalicija, koja je osvojila 1,8 odsto glasova, koalicija bošnjačkih stranaka koju vodi Sulejman Ugljanin dobila je dva mjesta u parlamentu, a Albanci iz Preševske doline imaće jednog poslanika.
U svojim prvim izjavama gotovo svi analitičari su bili iznenađeni ubjedljivom pobjedom liste “Za evropsku Srbiju”, jer je po svim anketama koje su rađene u posljednjih mjesec dana, pred izbore, vodila Srpska radikalna stranka.
Mnogi stranački prvaci iz Demokratske stranke nijesu željeli da komentarišu sa kojim Će strankama početi pregovore oko buduće vlade.
Parlament Srbije ima 250 poslanika, i prosta većina za podršku vlade je 126 poslanika koje bi evropska koalicija mogla da ima sa LDP-om i strankama nacionalnih manjina. S druge strane, socijalisti su veliko iznenađenje ovih izbora i njihov koalicioni potencijal je veliki. Međutim, jedan od čelnika ove stranke Žarko Obradović nije želio da kaže da li Će podržati radikale ili demokrate, uz obrazloženje da Će o tom pitanju odlučiti kada se sastane sa koalicionim partnerima. SPS je na izbore izašao sa Ujedinjenom strankom penzionera.
Pored parlamentarnih održani su i lokalni i izbori za skupštinu Vojvodine. Prema prvim nezvaničnim rezultatima, u Beogradu je ubjedljivo pobijedila koalicija “Za evropsku Srbiju” čiji je kandidat za gradonačelnika Dragan đilas.
Evropa i očuvanje integriteta prioritet
- Građani Srbije su nedvosmisleno potvrdili jasan evropski put Srbije i da žele u Evropsku uniju, rekao je predsjednik Srbije Boris Tadić komentarišući rezultate izbora.
“Srbija će biti u Evropskoj uniji, to je naš glavni strateški cilj, a drugi strateški cilj je očuvanje integriteta zemlje”, rekao je Tadić, naglasivši da “nikada nećemo priznati nezavisnost Kosova”.
Tadić je istakao i pet principa bloka oko kojih je spreman da pregovara o formiranju vlade, među kojima su beskompromisna borba protiv korupcije, ulazak u EU, očuvanje integriteta zemlje, bolji standard građana, saradnja sa Hagom. On se zahvalio građanima Srbije što su pokazali veliku zrelost iako je, prema njegovoj ocjeni, kampanja bila opterećena “lošim porukama i huškanjima građana”.
Tadić je rekao i da on večeras ne slavi jer ga očekuju teški pregovori oko formiranja vlade, koji počinju još večeras i da je spreman sa svima da razgovara uključujući i Vojislava Koštunicu, ali da Koštunica neće biti premijer.
Bolji dijalog između Srbije i Crne Gore
Po prvi put na izbore je izašla Crnogorska partija, koja je formirana prije mjesec dana, i još uvijek se ne zna da li je ušla u parlament jer se nalazi na ivici cenzusa.
Lider ove stranke Nenad Stevović je nakon glasanja rekao da je siguran da će rezultat ovih izbora biti jedan stabilan put prema punom konstituisanju crnogorskog naroda kao sastavnog dijela ukupnog političkog života u srbijanskom društvu.
“Očekujem da će ovi izbori takođe dovesti do daljeg približavanja Srbije Evropskoj uniji i do stabilizacije stanja u zemlji, bez povratka u politiku nacionalizma i izolacije. Takođe očekujem da će se nakon ovih izbora intenzivirati dijalog Podgorice i Beograda po svim pitanjima koja su egzistencijalno važna za našu populaciju koja živi u Srbiji. Ovi republički izbori imaju izuzetan značaj, jer će jasno pokazati volju građana iz crnogorskog korpusa, po prvi put u istoriji Srbije”, rekao je Stevović, naglasivši da crnogorski narod nastavlja da piše svoju demokratsku istoriju upravo na prvu godišnjicu od prijema naše matične države Crne Gore u Savjet Evrope, na 11. maj 2007. godine”.
V. Cvejić
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Subota, 26. april 2008. godine
IZBORI U SRBIJI
Crnogorska partija predala poslaničku listu
Beograd, 25. aprila – Cilj Crnogorske partije i njen interes je moderna, evropska i bogata Srbija i sigurno ćemo dati doprinos demokratizaciji srpskog društva, rekao je Nenad Stevović, lider Crnogorske partije nakon predaje izborne liste za predstojeće parlamentarne izbore u Srbiji.
Listu pod nazivom „Crnogorska partija - Nenad Stevović“ sa 85 kandidata za poslanike podržalo je 11.111 građana potpisima, a Republička izborna komisija će u roku od 48 sati odgovoriti da li su ti potpisi u redu.
- Nijesmo mnogo veliki, gledamo da sačuvamo naš interes, ali sigurno ćemo biti na onoj strani koja želi da demokratizuje Srbiju i povede je u Evropu. Samo moderna bogata i evropska Srbija je u interesu naše zajednice, rekao je Stevović.
On je objasnio da je broj potpisa 11.111 simboličan u smislu da se izbori održavaju 11. maja i da je broj jedan dobar početak.
Na pitanje zašto su kutije sa potpisima građana nosili uglavnom djeca i omladinci ,Stevović je odgovorio da je to znak da cijela crnogorska nacionalna zajednica uz Crnogorsku partiju. On je rekao i da na listi ima 40 odsto žena, kao i da je „ovo kvalitetan početak artikulacije političkih interesa crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji, radi zaštite individualnih i kolektivnih porava Crnogoraca u Srbiji“.
Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva Crnogorske partije biće i popravljanje odnosa između Srbije i Crne Gore, i izgradnja novih mostova prijateljstva između dvije već prijateljske države.
- U kampanju krećemo odmah nakon proglašenja liste, velika je potreba za autentični predstavnici crnogorskog naroda artikulišu političke interese Crnogoraca. Očekujemo da u periodu koji je pred nama naša partija dobije još dosta novih članova i da ljudi koji su bili do sada u drugim partijama, to svoje iskustvo prenesu na pravo mjesto, mjesto kojem pripadaju, zaključio je Stevović.
- Republička iborna komisija Srbije danas je proglasila listu Crnogorske partije.
V. Cvejić
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Četvrtak, 17. april 2008. godine
CRNOGORSKA PARTIJA O PREDSTOJEĆIM IZBORIMA U SRBIJI
Vlast se diskriminatorski ponaša prema Crnogorcima
Beograd, 16. aprila - Crnogorska partija optužila je vlasti u Srbiji za otvorenu diskriminaciju prema Crnogorcima, zbog odluke Ustavnog suda Srbije da stranke nacionalnih manjina moraju da predaju 10.000 potpisa kako bi predale izbornu listu za parlamentarne izbore 11. maja.
"Odluka vlasti da nam promijeni pravila i da nas prisili da skupimo 10.000 potpisa, umjesto ranijih tri hiljade, je pokušaj da diskvalifikuje crnogorsku populaciju u Srbiji od učestvovanja na parlamentarnim izborima", istakao je Nenad Stevović, lider Crnogorske partije.
Stevović je na konferenciji za novinare rekao da optužuje predsjednika parlamenta, predsjednika Vlade Srbije i predsjednika Ustavnog suda Srbije za “pokušaj otimanja Ustavom zagarantovanih prava na srazmjernu zastupljenost u parlamentu, i za očiglednu nebrigu prema Crnogorcima i drugim manjinama u Srbiji".
Prema riječima Stevovića, Crnogorska partija do sada je prikupila više od 3.000 potpisa i do 25. aprila, kada ističe rok za predaju lista, uspjeće da prikupi svih deset hiljada postpisa. On je podsjetio da u Srbiji ima 60.049 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, i da prikupljanje potpisa mnogo lakše ide u sredinama gdje su Crnogorci došli kao kolonisti, ali da se u Beogradu mnogi plaše da kažu da su Crnogorci i da sve posmatraju sa margine. "Želim da ih odmah ohrabrim - razloga za strah nema. Ako se naši preci nijesu plašili toga ko su vjekovima, smiješno je da se sada mi krijemo po Srbiji i spuštamo glave u strahu da će neko misliti da nismo lojalni građani države Srbije", rekao je Stevović.
- Ustavni sud je odlukom da partije manjina moraju da predaju 10.000 potpisa uz izbornu listu, a ne 3.000 kako je Republička izborna komisija propisala na početku kampanje drastično prekršio Ustav i ljudska prava, konstatovao je Miloš Grujić, potpredsjednik Crnogorske partije. Uz objašnjenje da je takva odluka suda suprotna Ustavu Srbije i mnogim međunarodnim konvencijama koje je Srbija ratifikovala Grujić je istakao: “To je zabrinjavajuće do te mjere da nismo uopšte mogli da shvatimo da takva odluka postoji i da to može da inicira Ustavni sud”. On je naveo i da je upravo zbog te odluke Ustavnog suda Crnogorska partija 14. aprila uputila pisma kancelarijama Evropske komisije, OEBS-a i Savjeta Evrope u Beogradu. “Želja Crnogoraca u Srbiji nije da oplakuju svoja prava, nego da ih ostvare, jer iznad svega poštujemo Republiku Srbiju”, zaključio je Grujić.
V. Cvejić
16.04.2008.
Tanjugov press centar
Press konferencija Crnogorske partije
Izlaganje Nenada Stevovića, predsjednika CP:
Dame i gospodo,
Da počnemo sa prvom temom - dokle smo stigli sa pripremama za učešće na republičkim izborima 11 maja. Crnogorska partija je krenula da prikuplja 3,000 potpisa za učešće na izborima u skladu sa odlukom Republičke izborne komisije početkom mjeseca.
Naša partija je napravila plan prikupljanja potpisa širom Srbije, napravili smo budžet i investirali značajna materijalna i ljudska sredstava u ovaj proces, kao uostalom i ostale partije u Srbiji.
Ponosan sam što mogu da Vam saopštim. Rezultat je ovdje, pred Vama. Mnogo više od tri hiljade građana Srbije, pretežno crnogorskog porijekla su svojim potpisima dali podršku izbornoj listi Crnogorske partije.
Molim Vas da snimite ove kutije, jer one simbolizuju istorijski trenutak za Crnogorski narod u Srbiji koji po prvi put na organizovan, ravnopravan način artikuliše svoje autentične političke interese u ovoj zemlji. U ovim kutijama su potpisi za jednu novu modernu Srbiju koja poštuje njene nacionalne manjine i koja želi ubrzano u Evropu.
Želimo na ovoj press konferenciji i da podelimo neka saznanja o interesovanju crnogorske manjine za izbornu liste Crnogorske Partije. Svuda širom Srbije smo se suočili sa probuđenim interesovanjem Crnogoraca za svoju sudbinu, politička i kulturna prava, za svoj položaj i vjerska prava. Interesantno je spomenuti, da je taj žar u očima bio najvidljiviji u starim kolonističkim mjestima iz doba prvih kolonizacija Crnogoraca u Srbiju, kao što je Toplički kraj. Sa druge strane, možda je najviše iznenađujući prisutan strah Crnogoraca od sebe samih i svog porijekla u mjestima kao što je Beograd, gdje imamo i otvorenu opstrukciju od dijela naše nacionalne zajednice kao i u nekim novijim kolonističkim mjestima u Vojvodini. Ovo namjerno ističem, jer to su podaci sa terena do kojih je rijetko ko do sada empirjski došao, i to je vrlo vrijedno znati.
To samo dokazuje da smo i mi Crnogorci, koji često razmišljaju o sebi kao ljudima iz legende, samo ljudi. Pogotovo je interesantan trenutak za mnoge Crnogorce u Beogradu, koji se očigledno plaše da kažu ko su i šta su, ili gledaju ovaj proces sa margina čekajući da vide kako će se ovo sve završiti. Želim odmah i da ih ohrabrim, razloga za strah nema. Ako se naši preci nijesu plašili toga ko su vjekovima, smiješno je da se sada mi krijemo po Srbiji i da spuštamo glave, u strahu da li će neko pomisliti da nijesmo lojalni Srbiji jer smo ponosni i volimo svoju Crnu Goru.
Mi smo pripadnici jednog modernog ali i starog evropskog naroda a intenzivni proces emancipacije u Crnoj Gori i približavanje Evropskoj Uniji je proces koji treba i nama ovdje u Srbiji da pomogne da se mi, pripadnici Crnogorskog naroda, emancipujemo i pomognemo Srbiji kao njeni građani, u cilju približavanja Srbije Evropskoj Uniji i modernim tokovima. Možda Crnogorci jesu često mitomani, ali, ne zaboravimo, najveći mit u Crnoj Gori je mit o slobodi. Vrijeme je došlo da se Crnogorci u Srbiji oslobode sopstvenih okova.
No, vraćajući se na dnevne teme, na izborna pravila, ponosan sam da Vas obavijestim da su Crnogorci u Srbiji obezbijedili ono što je Republička izborna komisija zahtijevala od nas, kada je započeo izborni ciklus. Imamo 3,000 potpisa.
No, neshvatljivom odlukom vlasti Srbije, nama su na osnovu prijedloga Srpske Radikalne Stranke, promijenjena pravila igre u toku same izborne utakmice jer su vlasti u Srbiji uvidjele da će konačno veliki broj nacionalnih zajednica uspjeti da se izbore za svoj ravnopravni status.
Mi se kao narod ne žalimo, mi nećemo plakati nad zlom sudbinom. Ali nećemo stojati pasivno sa strane dok nam krše politička prava. Nećemo.
Sto-deset godina nakon što je veliki Francuski pisac Emil Zola objavio otvoreno pismo Predsjedniku Francuske u 4,000 riječi, pod naslovom „Optužujem!“, danas 69,049 deklarisanih Crnogoraca u Srbiji ponavlja iste riječi. OPTUŽUJEMO!
Crnogorska partija ovim putem zajedno optužuje Izvršne, Zakonodavne i Sudske vlasti u Srbiji za otvorenu diskriminaciju protiv Crnogorskog naroda u Srbiji i za pokušaj otimanja naših ustavom zagarantovanih prava na srazmernu zastupljenost u parlamentu Srbije. Crnogorska Partija optužuje Premijera, Predsjednika Ustavnog suda i Predsjednika Skupštine Srbije za očiglednu nebrigu i zlu volju prema Crnogorcima i drugim etničkim manjinama u Srbiji, time što su podigli lestvicu za učešće nacionalnih partija na 10,000 potpisa.
Pomoć koju sunajavile neke organizacije i civilnog sektora i neke političke organizacije je samo retorična. Praktično ona ne postoji. Ali iako bez pomoći, mi se ne predajemo. Danas objavljujemo da nastavljamo kampanju za prikupljanje svih 10,000 potpisa do roka koji ističe 25. aprila u ponoć.
Konačno, imajući sve ovo u vidu, želimo da Vas obavijestimo da smo o ovom grubom kršenju naših ustavom zagarantovanih izbornih prava obavijestili Savjet Evrope, Evropsku komisiju i OEBS u ponedjeljak, 14 aprila.
U našem obraćanju ovim organizacijama obavijestili smo ih da će privilegija predlaganja kandidata za članove parlamenta po svemu sudeći biti otvoreno uskraćena za glasače velikog broja etničkih manjina, uključujući Crnogorsku etničku zajednicu koja predstavlja skoro 1% stanovništva Srbije. Crnogorci, koji imaju svega jednu registrovanu političku partiju (Crnogorsku partiju), suočeni su sa skoro nesavladivim zadatkom obezbjeđivanja 10,000 sudski ovjerenih potpisa samo da bi mogli da kandiduju svoju izbornu listu na parlamentarnim izborima, nakon neshvatljive odluke Ustavnog suda Srbije i Republičke izborne komisije da dignu lestvicu za učešće manjinskih partija.
Takođe smo obavijestili Evropsku komisiju, Savjet Evrope, OEBS da Crnogorska partija predstavlja interese 69,049 deklarisanih Crnogoraca koji žive u Srbiji, po poslednjem popisu iz 2002. godine. Po istom popisu, etnički Crnogorci žive u svim, osim jedne opštine (Crna Trava) od ukupnog broja od oko 165 opština u Srbiji. Samim tim, odluka vlasti da nam promijeni pravila i da nas prisili da skupimo 10,000 sudski ovjerenih potpisa, je pokušaj da diskvalifikuje Crnogorsku populaciju u Srbiji od učestvovanja u parlamentarnim izborima sa svojim predstavnicima jer je izuzetno teško za našu partiju da organizuje desetodnevno prikupljanje potpisa istovremeno u 165 opština u Srbiji.
29.03.2008 
Politika Crnogorske partije Srbije
Autor: Predrag Tomović
U intervjuu za RSE predsjednik novoformirane Crnogorske partije Srbije, Nenad Stevović, govori o motivima za ulazak u politiku, ideološkoj orijentaciji Crnogorske partije i komentariše predsjedničku kampanju u Crnoj Gori.
RSE: Javnosti u Crnoj Gori poznati ste kao predsjednik udruženja Crnogoraca Srbije - Krstaš. Sada ste zaplovili političkim vodama. Koji je bio osnovni motiv za ulazak u politiku?
STEVOVIĆ: Mislim da je sazrjelo vrijeme da se u Srbiji formira politička partija koja će uzeti učešće u političkom zastupanju interesa Crnogoraca u Srbiji. Dana 18. februara 2008. godine, na osnivačkoj Skupštini, donesena je odluka da se formira Crnogorska partija. Predali smo dokument 22. februara u nadležno Ministarstvo, a 13. marta je ministar Milan Marković donio rješenje o formiranju političke partije.
Nikada do sada u nezavisnoj državi Srbiji nije formirana politička partija koja se zalaže za zaštitu i unapređenje interesa crnogorske nacionalne zajednice u okviru države Srbije. Ali, život je sve bogatiji i dinamičniji i današnji procesi integracija, ali i poštovanja kulturne različitosti, omogućavaju građanima Srbije svih pripadnosti da promovišu vrijednosti karakteristične za svoje matične narode i države, poštujući i njegujući vrijednosti karakteristične za svoju novu domovinu.
Mnogi naši sunarodnici su odavno uključeni u izgradnju i razvoj srpskog društva, jer bez crnogorskog nasljeđa, kojeg su donijeli Crnogorci u Srbiju, pa i sama Srbija bi bila siromašnija, pošto je niz crnogorskih naučnih, kulturnih i drugih dostignuća, posebno u XX vijeku, ostvareno i uz pomoć srpskih univerziteta, klinika, instituta, slikarskih i muzičkih akademija. To su sve vrijednosti koje nas spajaju. Možda upravo i zbog toga, a posebno tokom postojanja zajedničke države, nije bilo pokušaja da se ova ogromna intelektualna i kreativna snaga crnogorskih iseljenika u Srbiji objedini sa ciljem da se autentičnost crnogorskog duha ne izgubi. Ne zaboravimo da je i moto Evropske unije - Ujedinjeni u različitostima.
Crnogorska partija ima kao svoj primarni zadatak da objedini intelektualnu, kreativnu i istorijsku energiju u cilju unaprjeđenja odnosa Srbije i Crne Gore, kao i ostvarivanje evropske budućnosti za Srbiju. Kao i sve druge partije na političkoj sceni Srbije i Crnogorska parija ima određen politički profil. Mislim da nije potrebno mnogo razmišljati kakav to može biti profil, ako imamo u vidu da je liberalna ideja u Crnoj Gori nastala u crnogorskoj prijestolnici Cetinje i da je cetinska ideja liberalizma, i personalnog i društvenog, upravo dovela do toliko željene nezavisnosti Crne Gore, ali nikako ne smijemo zaboraviti i do nezavisnosti Srbije. Građani Crne Gore su podarili nezavisnost i nama građanima Srbije. Pošto nema ljepšeg poklona od slobode i od nezavisnosti, Crnogorska parija je nastala upravo na tim vrijednostima koje je afirmisao i sam crnogorski narod.
Naš generalni politički pravac jeste da podržimo snage u Srbiji koje se zalažu za pridržavanje Evropskoj uniji i dugim zapadnim alijansama, ne samo zbog toga što je to najbolje rješenje za Srbiju, već i zbog toga što primjećujemo da je i naša matica Crna Gora samo imala koristi od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, kao i od Partnerstva za mir. Konačno, nama je cilj i želimo da obje naše države budu zajedno u Evropskoj uniji, jer ćemo onda biti bez granica, kako između sebe, tako i između drugih evropskih država.
RSE: Da li ćete nastupiti na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji?
STEVOVIĆ: Donijeli smo odluku da nastupimo na parlamentarnim izborima. Počeo je proces prikupljanja potpisa. Nadamo se da ćemo u tome uspjeti i mislimo da bi to bila velika stvar za našu partiju, da nepuni mjesec ili dva nakon osnivanja apliciramo na parlamentarnim izborima i da se pojavimo sa listom Crnogorske partije.
RSE: Znači samostalno - ne u koaliciji?
STEVOVIĆ: Da, samostalno.
RSE: Pretpostavljam da pratite predsjedničku kampanju u Crnoj Gori, pa me interesuje, ovoga puta ne iz pozicije političkog predstavnika Crnogoraca, već kao Crnogorca koji živi u dijaspori, kako ocjenjujete kampanju u Crnoj Gori i kakav bi trebao biti predsjednik Crne Gore po vama?
STEVOVIĆ: Kao pripadnik dijaspore i kao neko ko se aktivno bavi pitanjem dijaspore, istako bih jednu veliku novost koja se pojavila na ovim izborima, a mislim da je veoma važna sa više aspekata za mladu demokraciju, kao što je crnogorska, ali i za njene birače. Sva tri najjača kandidata za predsjednika Crne Gore, pa čak i onaj četvrti koji ne priznaje državu čiji predsjednik želi biti, imaju svoje izborne web sajtove posvećene samo i isključivo njihovim predsjedničkim kampanjama. Pozvao bih sve birače u Crnoj Gori da ih pretraže i ispitaju programe i da pošalju pitanja kandidatima. Sva četiri sajta su profesionalno urađena. Ovo jeste kvalitativni pomak naprijed za crnogorsko društvo.
Danas se moraju kandidati potruditi, ako žele da osvoje svaki glas. Ovo značajno doprinosi i transparentnosti kampanje. Na taj način je vidljivo u kom pravcu se pomjera debata u crnogorskom društvu. Po mom mišljenju, debata se sve više i više pomjera u pravcu evro-integracija, evropskih standarda, osavremenjavanja društva i borbe za reforme. Sve je manje guslanja, priče o nebeskim narodima, traženja starijeg brata u susjedstvu koji će da brine za "malu, nesposobnu Crnu Goru". Sve ovo je ipak dokaz o sazrijevanju društva.
Neki od programa su detaljniji, neki su samo fraze bez ikakvog sadržaja, dok su neki samo paravan program koji služi da prikrije pravu prirodu nekog predsjedničkog kandidata - nalik na tip kampanje Vuk u janjećoj koži - koju sprovode radikali u Srbiji. To je posebno vidljivo u kampanji predsjedničkog kandidata Andrije Madnića, koji pokušava da prikrije svoje ekstremističko lice, velikosrpski program, kao i da prikrije prezir prema nezavisnosti i Ustavu upravo one države čiji predsjednik želi da postane.
Dnevni list “Pobjeda”
Politika - Petak, 28. mart 2008. godine
PREDSTAVLjEN PROGRAM CRNOGORSKE PARTIJE U SRBIJI
Cilj CP-a unapređenje odnosa Crne Gore i Srbije
Nijesmo filijala nijedne partije, otvoreni smo za saradnju sa svim proevropskim partijama u Srbiji i Crnoj Gori, naglasio je Stevović precizirajući da se ta saradnja ne odnosi na Demokratsku stranku Srbije i Srpsku radikalnu stranku
Beograd, 27. marta – Povezivanje etničkih Crnogoraca u Srbiji i sa maticom, ostvarivanje pravne i socijalne sigurnosti, prava na jezik, vjeroispovijest, obrazovanje i osnivanje Nacionalnog savjeta neki su od ciljeva Crnogorske partije, koja je nedavno osnovana u Srbiji.
Nenad Stevović, predsjednik stranke, naveo je da je primarni zadatak partije objedinjavanje itelektualne, kreativne i istorijske energije, unapređenje odnosa Srbije i Crne Gore i ostvarivanje evropske budućnosti Srbije. “Crnogorci su u Srbiji osnovali partiju upravo zato što nam je ovdje dobro, smatramo Srbiju svojom državom, mislimo da je Srbija demokratija u kojoj možemo da iskažemo svoje legitimne interese ka i svaka druga nacionalna zajednica”, istakao je Stevović.
On je objasnio da je ovo stranka liberalnog političkog stava, ali da žele da dio crnogorskog nasljeđa ugrade u srpsko društvo u mjeri u kojoj im to pripada. “Nismo filijala nijedne partije, otvoreni smo za saradnju sa svim proevropskim partijama u Srbiji i Crnoj Gori”, naglasio je Stevović, precizirajući da se ta saradnja ne odnosi na Demokratsku stranku Srbije i Srpsku radikalnu stranku.
Prema njegovim riječima, po popisu stanovnika iz 2002. godine u Srbiji ima 69.046 Crnogoraca, mada ih je prema popisu iz 1997. godine bilo 49 hiljada više. “Manjine moraju da se udruže, nijesmo partija za jendokratnu upotrebu, a primjer za dobar rad su mađarske partije. Ne možemo da sarađujemo sa onima koji ne priznaju maticu”, zaključio je Stevović.
Crnogorska partija je za sada osnovala odbore u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Vrbasu i Lovćencu i najvjerovatnije će izaći na parlamentarne izbore u Srbiji 11. maja.
Gradonačelnik Cetinja Milovan Janković rekao je da je osnivanje ove stranke u Srbiji treći uspjeh Crne Gore, i da CP treba da insistira na stvaranju Crnogorske crkve, jer i Srbi u Crnoj Gori imaju svoje crkve.
“Ideja liberalizma je Crnu Goru sve ove godine štitila od svih neljudskih stvari, a Liberalna partija će biti saradnik svima kojima je cilj učvršćivanje odnosa sa maticom i evropske integracije”, poručio je Dragan Purko Ivanković iz Liberalne partije.
“Poštujemo Srbiju, volimo Crnu Goru, bićemo stranka pomirenja između Srbije i Crne Gore i popravićemo mostove koji su se naročito urušili u posljednje dvije godine”, izjavio je Radosav Perović, predsjednik beogradskog ogranka CP-a.
“U Crnoj Gori sve manjine imaju sva prava, a Crnogorci se u Srbiji shvataju kao komična pojava, živjeti bez nacionalnog identiteta je kao da si gladan”, konstatovao je Miloš Grujić, predsjednik novosadskog odbora CP-a uz podsjećanje da Crnogorci u Srbiji moraju imati elementarna građanska i ljudska prava.
Milorad Popović, predstavnik Crnogoraca iz Lovćenca je naglasio da će CP biti moderna partija koja će na civilizovan način učestvovati u političkom životu Srbije i graditi dobre odnose između Srbije i Crne Gore. On je najavio i da već sada ima preko 17 hiljada zainteresovanih ljudi za članstvo u CP, a samo u Beogradu ih je oko devet i po hiljada.
V. Cvejić
Beograd, Sava centar, 27.03.2008.
PRESS KONFERENCIJA I PREZENTACIJA CRNOGORSKE PARTIJE
U Beogradu, u Sava centru, održana je u četvrtak 27. marta prva pres konferencija i prezentacija Crnogorske partije. Na konferenciji su pored predstavnika Crnogorske partije iz Novog Sada, Beograda, Lovćenca i Vrbasa, govorili u svojstvu gosta, i gradonasčelnik Cetinja dr. Milovan Janković i Dragan Ivančević, potpredsjednik Liberalne partije. Na konferenciji i koktelu koji je CP priredila nakon prezentacije, prisustvovao je viliki broj ljudi iz političkog i javnog života Srbije, predstavnici diplomatskog kora i veliki broj gostiju iz Crne Gore i iz Srbije.
Govor Nenada Stevovića, predsjednika Crnogorske partije, na pres konferenciji u Sava centru u Beogradu, održanoj 27.03.2008.
Poštovani, predstavnici diplomatskog kora, Gradonačelniče Cetinja, predstavnici političkih partija, gosti iz Srbije i Crne Gore, predstavnici medija,
Dobro došli i hvala što ste ste ovdje da danas zajedno uđemo u istoriju!
Svi upravo učestvujemo u jednom istorijskom trenutku, u zvaničnom predstavljanju prve Crnogorske partije u Srbiji.
Nikada do sada, u nezavisnoj državi Srbiji, nije formirana politička partija koja se zalaže za zaštitu i unapređenje interesa Crnogorske nacionalne zajednice u okviru države Srbije. Mnogima sa strane to može izgledati i nepotrebno, jer svima je poznato da su se Crnogorski emigranti, možda najbolje uklapali u ovu sredinu. Samim tim često su uspjevali da dio svojih interesa ostvaruju i preko postojećih srpskih političkih opcija i društvenih struktura.
Ali, život je sve bogatiji, dinamičniji i današnji procesi integracija ali i poštovanja kulturne različitosti omogućavaju i građanima Srbije svih pripadnosti da promovišu vrijednosti karakteristične za svoje matične narode i države, poštujući i njegujući i i vrijednosti karakteristične za svoju novu domovinu.
Mnogi naši sunarodnici su odavno uključeni u izgradnju i razvoj srpskog društva. Bez crnogorskog nasljeđa kojeg su donijeli Crnogorci u Srbiju, i sama Srbija bi bila siromašnija pošto je i niz crnogorskih naučnih, kulturnih i drugih dostignuća, posebno u 20 vijeku, ostvareno i uz pomoć srpskih univerziteta, klinika, instituta, slikarskih, muzičkih akademija, itd. To su sve vrijednosti koje nas spajaju.
Možda upravo i zbog toga, a posebno tokom postojanja zajedničke države, nije bilo pokušaja da se ova ogromna intelektualna i kreativna snaga Crnogorskih iseljenika u Srbiji, bilo da je riječ o prvoj, drugoj ili nekoj starijoj generaciji doseljenika iz Crne Gore, objedini sa ciljem da se autentičnost tog Crnogorskog duha i doprinosa zaštiti, da se ne izgubi. Jer i Crnogorski emigranti i njihova kultura i Crnogorski jezik u Srbiji su takođe važan konac u kompleksnoj tapiseriji srpske kulture. Ne zaboravimo da je moto Evropske Unije In varietate concordia, odnosno „Ujedinjeni u različitosti“.
Crnogorska partija ima kao svoj primarni zadatak da objedini tu intelektualnu, kreativnu, istorijsku energiju u cilju unapređenja odnosa Srbije i Crne Gore i ostvarivanja Evropske budućnosti za Srbiju.
Naš cilj je da rješavamo probleme. Za Crnogorsku partiju nije prihvatljivo da naši sunarodnici, koji su živjeli ovdje desetine godina, gube određena prava samo zato što imaju drugačije državljanstvo ili porijeklo. Namjera naše partije jeste da se unaprijede komunikacije između dvije države upravo da se riješe i ova nagomilana neriješena personalna pitanja koja opterećuju živote Crnogoraca u Srbiji i bilateralne odnose dvije države. Vrijeme je da Crnogorci dobiju sva svoja prava kao ravnopravni građani ove zemlje.
Mnoge sličnosti između naša dva naroda su često spriječavale Crnogorce da se zauzmu za svoje legitimne interese, jer su se mnogi plašili da ne ostave utisak da mislimo da nam nije dobro u Srbiji. To nije tačno i, dragi prijatelji, želim da Vas uvjerim u suprotno. Naime, Crnogorci u Srbiji su osnovali partiju jer smatramo Srbiju svojom državom, zato što mislimo da je Srbija demokratija u kojoj možemo da iskažemo i svoje legitimne interese, kao i svaka druga nacionalna zajednica ili interesna grupa.
Naše osnivanje i registracija partije u Srbiji je upravo i dokaz da je Srbija demokratska zemlja, puna različitosti i razumijevanja za svoj heterogeni sastav. Mi želimo takvu sliku Srbije da ojačamo, unaprijedimo i da pomognemo da Srbija što prije uđe u Evropsku Uniju i druge Evroatlantske strukture, u kojima se već nalaze velika većina Evropskih zemalja.
Poštovani prijatelji, mnogi - čak i u Srbiji - ne znaju da se, odprilike, svaki 100-ti čovjek koji se šetao ulicama Srbije prije 6 godina, izjasnio na popisu kao pripadnik Crnogorskog naroda. Ne kao porijeklom Crnogorac! Ne kao Srbin ili Albanac ili Musliman ili Bošnjak porijeklom iz Crne Gore. Ne. Već kao Crnogorac. To su brojke. A, ako gledamo porijeklo iz Crne Gore, nas je mnogo, mnogo više.
Podsjetio bih Vas da je taj popis 2002 godine održan u vrijeme prilično zategnutih, da ne kažem loših odnosa između Crne Gore i Srbije. Odnosno, nije bilo popularno tada se izjasniti kao Crnogorac - ali ipak se svaki stoti stanovnik Srbije tako izjasnio. Te iste 2002 godine, na popisu, samo u jednoj opštini u Srbiji nije bilo pripadnika Crnogorskog naroda, tj. u opštini Crna Trava.
Znači interes Crnogorske Partije je vezan za tlo Srbije, za društvo Srbije, jer ovdje se nalazi ona populacija čije interese u punoj mjeri niko ne štiti. Crnogorska Partija je partija koja je nastala udruživanjem predstavnika Crnogorskog naroda u Srbiji u cilju promovisanja naših pojedinačnih i kolektivnih prava i ne predstavljamo ogranak, filijalu, predstavništvo, ekspozituru nijedne partije iz Crne Gore, ali ni iz Srbije!
Naš generalni politički pravac jeste da podržimo snage u Srbiji koje se zalažu za približavanje Evropskoj uniji i drugim zapadnim alijansama, ne samo zbog toga što je to najbolje rješenje za Srbiju, već i zbog toga što vidimo da je i naša matica Crna Gora samo imala koristi od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, kao i od Partnerstva za mir. Konačno, želimo da obije naše države budu zajedno u Evropskoj Uniji, jer ćemo onda biti bez granica između sebe, ali i drugih evropskih država.
Kao i sve druge partije na političkoj sceni Srbije, Crnogorska Partija ima određen politički profil. Mislim da nije potrebno mnogo razmišljati kakav to može biti profil, ako imamo u vidu da je liberalna ideja u Crnoj Gori nastala u crnogorskoj prijestonici Cetinje i da je Cetinjska ideja liberalizma, personalnog i društvenog, upravo dovela do toliko željene nezavisnosti Crne Gore, ali – ne zaboravimo - i do nezavisnosti Srbije. Građani Cetinja, i mnogih drugih crnogorskih gradova, su podarili nezavisnost ponovo i nama građanima Srbije. Pošto nema ljepšeg poklona od nezvisnosti, Crnogorska Partija je nastala upravo na tim vrijednostima, vrijednostima koje je afirmisao i sam Crnogorski narod.
Cetinje kao simbol slobode, kao inspiracija za naše djelovanje je bilo neizbježno. Pogotovo jer se nalazi na 670m nadmorske visine. Da se malo našalim, ako znate da je sjedište naše partije u Novom Sadu, sa nadmorskom visinom od 80 metara, možete i shvatiti našu inspiraciju Cetinjem i iz ovog stiha Vladike Rada – „ko na brdo, ak' i malo stoji, bolje vidi no onaj pod brdom". Mi u Crnogorskoj Partiji smo donijeli brdo u Srbiju!
Crnogorska partija u Srbiji je partija liberalnog političkog stava, zalažemo se za individualne i kolektivne slobode u najboljoj tradiciji ideja koje su dokazale svoju vrijednost upravo i u našoj matici. Mi želimo da i taj dio nasleđa ugradimo i u Srpsko društvo, u mjeri u kojoj nam to pripada kao građanima Srbije, crnogorskog porijekla.
Mada nijesmo filijala nijedne partije, otvoreni smo za saradnju sa svim pro-evropskim partijama u Srbiji i u Crnoj Gori. Ta naša saradnja je već počela i u nastanku naše partije, jer smo – na naš zahtjev - koristili i savjete od današnjeg nosioca ideje liberalizma u Crnoj Gori.
Zato, želimo da se javno zahvalimo i predsjedniku Liberalne partije Miodragu Živkoviću, čija smo iskustva, na naš zahtjev, primijenili u izradi pojedinih djelova statuta Crnogorske partije. Ova saradnja se širi i nastavlja upravo i danas, i sa svim ostalim pro-evropskim partijama iz Srbije, kao i iz Crne Gore koje su i pozvane da prisustvuju ovoj prezentaciji.
Cetinjski plamen slobode se kroz Crnogorski narod u Srbiji nakon 21 maja 2006 godine, na neki način opet prenosi u Srbiju, kao i u prethodnim vjekovima, iako smo nezavisne države. Mi jesmo različite zemlje, ali ne zaboravimo: ideal slobode i liberalizma nas ipak spaja.
Hvala Vam na pažnji!